Investicijom vrijednom više od 10 milijuna kuna Konzum će omogućiti građanima kupnju više od tisuću artikala po nižim cijenama i prije stupanja na snagu odluke Vlade o smanjenju PDV-a, najavljeno je iz Konzuma.

Konzum će već od ponedjeljka 21. veljače 2022. sniziti cijene preko tisuću artikala iz kategorija voća i povrća, mesa i ribe, jaja, jestivih ulja i masti, maslaca i margarina, dječje hrane, higijenskih uložaka i tampona. Kao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj koji će sniziti cijene u skladu s odlukom Vlade o smanjenju PDV-a i prije nego što ona 1. travnja stupi na snagu, Konzum će tom investicijom vrijednom više od 10 milijuna kuna značajno pomoći kupcima da smanje troškove u kućnom budžetu.

Od ponedjeljka 21. veljače na Konzumovim će policama više od 1.000 artikala biti dostupno po nižim cijenama, formiranima u skladu s najavljenim Vladinim poreznim rasterećenjem, odnosno smanjenjem PDV-a s 13 na 5 posto na svježe meso i ribu, jaja, voće i povrće, jestiva ulja i masti te dječju hranu, s 25 na 5 posto na maslac i margarin te s 25 na 13 posto na higijenske uloške i tampone.

Podsjetimo, Lidl je najavio kako će prvi sniziti cijene svježeg mesa i ribe, jaja, voća i povrća, jestivih ulja i masti, dječje hrane te uložaka i tampona, i to mjesec dana prije stupanja na snagu odluke Vlade RH o smanjenju PDV-a, počevši već od 1. ožujka.

"Cijene u svim kategorijama na koje je Vlada spustila stopu PDV-a sigurno će pasti. Trgovci sigurno neće povećavati svoje marže jer si nitko danas ne može dopustiti da bude skuplji od konkurencije, a kad marža ostane ista, cijene će se smanjiti za razliku PDV-a", komentirao je za Večernji list predsjednik uprave NTL-a te Udruženja trgovine pri HUP-u Martin Evačić najnovije mjere Vlade s kojima će od početka travnja, među ostalim, stopa PDV-a pasti s 13 na 5% za svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja, masti i dječju hranu te na troškove u poljoprivredi (sadnice, gnojivo, pesticide), a s 25 na 5% na maslac i margarin.

Evačić ističe kako je koncentracija trgovaca na hrvatskom tržištu previsoka, a potrošači paze na svaku kunu. Niža stopa PDV-a znači izravno smanjenje prihoda u državnom proračunu, no zbog pada cijena hrane moguća je veća potražnja kojom bi se to smanjenje anuliralo, a trgovcima osiguralo barem istu zaradu u postotku. Procjene koeficijenata elastičnosti za pojedine segmente hrane tijekom krize pokazuju iznimno visoke razine. Primjerice, kod mesa i voća u pojedinim mjesecima koji su prethodili ili slijedili određene najave promjena cijena i ostalih čimbenika koji utječu na raspoloživi dohodak, procijenjena elastičnost bila je dosta visoka pa je potražnja u prosjeku padala gotovo dvostruko. No kod kruha, mlijeka, jaja, brašna... nisu zabilježena takva odstupanja.