ANKETA Josipović vodi za 11 posto, Kolindi sklon i dio lijevih glasača
Ivo Josipović još uvijek ima najveću podršku hrvatskih birača na predsjedničkim izborima, ali opasno mu se približila Kolinda Grabar-Kitarović, predstavnica HDZ-a. U ovom trenutku, za Josipovića bi glasalo 41,5 posto birača, a za Kolindu Grabar-Kitarović 30,4 posto, rezultati su opsežnog istraživanja javnog mnijenja o budućim izborima za predsjednika Republike Hrvatske, koje je za Jutarnji list provela agencija Mediana Fides.
Istraživanje je provedeno između 29. svibnja i 1. lipnja, a obuhvaćen je reprezentativni uzorak od 600 ispitanika.
Dobiveni rezultati pokazuju kako će predstojeća predsjednička kampanja biti neizvjesna i izjednačena, i sasvim je neizvjesna prognoza hoće li se Ivo Josipović zadržati na Pantovčaku ili će ga zamieniti Kolinda Grabar-Kitarović.
Odličan start
Ovo je najmanja razlika između sadašnjeg šefa države i vjerojatne HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje, i definitivno pokazuje kako će predstojeći izbori biti dosad najneizvjesniji. U prošlosti su Franjo Tuđman, Stipe Mesić (obojica u dva navrata) te Ivo Josipović (jednom) osvajali preko 60 posto i uvjerljivo pobjeđivali svoje protivnike, ali sada je takav scenarij teško zamisliv jer bivša ministrica vanjskih poslova i aktualna pomoćnica Glavnog tajnika NATO-a i prije službenog ulaska u kampanju ima odličnu startnu poziciju.
Prema prvim projekcijama, visokih 64,2 posto ispitanika drži kako je Kolinda Grabar-Kitarović prikladna kandidatkinja za predsjednicu Republike, a neprikladnom ju smatra manje od 30 posto. No, ono što upada u prvi plan jest podatak kako ona ima pozitivan rejting i unutar lijevo-liberalnog izbornog tijela. Projekcije pokazuju kako o njoj vlada dobro mišljenje i kod više od polovice birača dvije glavne lijeve stranke, SDP-a i ORaH-a.
Nije čudno kada ju 75,2 posto HDZ-ovog elektorata doživljava prikladnom ili vrlo prikladnom, međutim jednako misli i 67,3 posto birača ORaH-a (16,3% da je vrlo prikadna, a čak 51% vidi ju kao prikladnu predsjednicu države), ali tako razmišlja i 48,2 posto birača SDP-a (7,2% - vrlo prikladna, 41% - prikladna). Kada bi se raspisali predsjednički izbori, za Kolindu Grabar-Kitarović glasalo bi 63,9 posto birača HDZ-a, 21,2 posto ORaH-a, i svega 1,2 posto SDP-ovaca.
Pregovori oko retorike
Još nikad od osamostaljenja Republike Hrvatske, niti jedan predstavnik HDZ-a nije imao ovako pozitivnu percepciju među lijevo orijentiranim biračima, no izgleda da još uvijek ne uspijeva pridobiti potpunu podršku unutar HDZ-a. Više od 35 posto HDZ-ovih birača želi nekog drugog predsjedničkog kandidata, što pokazuje koliko je snažna krajnja desnica u Karamarkovoj stranci, a takvima nipošto ne odgovara pristojna konzervativka. Bit će zanimljvo vidjeti hoće li ona za vrijeme kampanje, barem djelomično, radikalizirati retoriku kako bi privukla i desno orijentirane birače.
Takve probleme nema predsjednik Josipović, koji ima veliku potporu ljevice, ali i znatan broj birača s desnog spektra. Za Josipovića glasa 85,2 posto birača SDP-a, 46,2 ORaH-a, kao i solidnih 13,4 posto simpatizera HDZ-a.
Usto, čak 76,1 posto birača Josipovićev rad ocjenjuje kao dobar i vrlo dobar (96,3% - birači SDP-a, 80% - ORaH, ali i 53,7% - HDZ), a više od tri četvrtine ispitanika smatra kako je on prikladan predsjednik Republike. Izuzetno pozitivan aspekt idućih predsjedničkih izbora je i to što oboje glavnih političara pripadaju mainstreamu, odnosno, daleko su od radikala na desnici ili ljevici.
Može se pretpostaviti da kandidatkinja HDZ-a neće podilaziti desnici, čak i uz cijenu gubitka glasova radikalno orijentranih birača. Prema informacijama iz njezinog kruga, to je bio jedan od uvjeta za prihvaćanje predsjedničke kandidature prilikom pregovora s Tomislavom Karamarkom.
Za razliku otprije pet godina, kada je glatko pobijedio, ovaj put će Ivo Josipović biti u mnogo većim problemima.
Kvalitetni izbori
Posebno kada se uzme u obzir da se SDP i stranke Kukuriku koalicije, koje ga pdržavaju, nalaze u općoj defenzivi. Ali i za Kolindu Grabar-Kitarović će glasati jedan dio ljevice i liberala, znači, birača koji su u prošlosti preferirali Josipovića. Sve to pokazuje da slijede neizvjesni i kvalitetni predsjednički izbori.
Od ostalih kandidata izdvajaju se Milan Bandić, kojega podržava 10,7 posto birača, i Tonino Picula s podrškom od 7,1 posto. Iako ova dvojica neće izići na predsjedničke izbore, Bandić ima potporu 13,4 posto HDZ-ovih birača, a za Piculu bi glasalo 8,6 posto glasača SDP-a.
‘Kolinda mora dati ostavku u NATO-u’
Premda Kolinda Grabar Kitarović još nije podnijela ostavku na funkciju pomoćnice generalnog tajnika NATO pakta i time otklonila posljednju prepreku za isticanje svoje kandidature na skorim izborima za predsjednicu države, dobro obaviješteni izvori bliski vrhu HDZ-a tvrde da je samo pitanje dana kada će se i to dogoditi. Naime, dužnosnici NATO pakta ne mogu obavljati dva posla niti mogu sudjelovati u političkom životu svojih država. Stoga će Tomislav Karamarko pričekati još nekoliko dana da Kolinda Grabar Kitarović obavi i tu formalnost. Tada će moći i službeno objaviti da je bivša ministrica vanjskih poslova i veleposlanica u Kanadi i SAD-u kandidatkinja HDZ-a za predsjednicu države.
Od njene kandidature najviše će koristi imati upravo HDZ. Kolinda Grabar Kitarović svojim će ugledom, nakon stranačke pobjede na izborima za Europarlament, napraviti još jedan korak dalje u političkoj rehabilitaciji vodeće oporbene stranke. Profitirat će i Tomislav Karamarko jer će pokazati da oko sebe može okupiti političare širokih i različitih političkih svjetonazora.
