Studija je rezultat mnogih istraživanja i analiza koje su rađene 2016. godine u kojima je sudjelovalo preko 500 pojedinaca iz civilnog sektora. U sklopu Studije napravljen je interni popis stanovnika dubrovačke povijesne jezgre te ankete o kvaliteti života koje su kasnije pretočene u knjigu "Život u povijesnoj jezgri Dubrovnika".

- Osjetila se velika ljubav i poštovanje prema Gradu kao i želja za poboljšanjem stanja. Ponosni smo na projekt i studiju koji su nastali. Posljednji materijali bili su izrađeni prije 30-ak godina te je bilo krajnje vrijeme da se po tom pitanju nešto poduzme. Knjiga je zalog budućim generacijama u nadi da će se raditi na planovima poboljšanja kvalitete života u povijesnoj jezgri - kazala je ravnateljica Zavoda za obnovu Iva Carević Peković.

Jedna od tri autora zadužena za demografski dio i onaj koji se odnosi na kvalitetu života, Sanja Klempić Bogadi iz Instituta za migracije i narodnosti, pojasnila je kako je studija, kao i sama knjiga, imala svrhu stvoriti podlogu za upravljanje povijesnom jezgrom Dubrovnika.

- Bilo nam je važno čuti glas lokalnog stanovništva što je prioritet za održivi turizam. Željeli smo vidjeti koji su realni problemi te ustanoviti koliko je stalnih stanovnika, što ih muči, kakva je kvaliteta života, koji su potencijalni razlozi zašto odlaze iz povijesne jezre, ali željeli smo i dati preporuke kao i zaključke što bi trebalo da se jezgra revitalizira - kazala je Klempić Bogadi koja je mišljenja kako se kroz strategiju turizma može napraviti ravnoteža između razvoja truizma i lokalnog stanovništva te njihovog načina života.

Klempić Bogadi pojasnila je kako je slika povijesne jezgre nepovoljna te da se kontinuirano smanjuje broj stanovnika, a naglasila je kako  svaki peti stanovnik planira odseliti iz povijesne jezre. Istraživanje je pokazalo kako je razlog tomu narušena kvaliteta života, nedostatak trgovina, malih obrta, prevelik broj posjetitelja, velike gužve, zakrčenost javnih prostora...

- Svaki treći stanovnik povijesne jezre stariji je od 65 godina, pa tako prema dobno-spolnoj strukturi sve je manje fertilnih skupina. Ako se ovako trendovi nastave doći će do smanjivanja broja stanovnika jer sada ih je 1557. Realnost je da se daljnji odljev stanovništva pokuša zaustaviti tako što bi se stanovnicima koji žive u Gradu omogućila bolja kvaliteta života, a kasnije bi trebalo krenuti u postupke revitalizacije života u povijesnoj jezgri - poručila je Sanja Klempić Bogadi.

Jedan od autora studije, sociolog Ognjen Čaldarović, posebno se osvrnuo na opterećenost povijesne jezgre posjetiteljima.

- Pitanje je koliko Dubrovnik može primiti stanovnika koji će ostati duže ili kraće, a da se njegov bitan fenomen, kojega je UNESCO priznao, ne dovede u pitanje? - istaknuo je Čaldarović dodavši kako su rezultati studije napravljene prije 30 godine i ove od 2016. slični jer pokazuju kako su slična raspoloženja kod ljudi.

- Postoje i mnogi razorni utjecaju koji se daju pametnom regulacijom srediti pa da Duborovnik i dalje ostane poseban ambijen i da ne bude izložen pritisku. Naša glavna misao je bila voditi računa o domaćem stanovništvu koje je pod teškim pritiskom turista. Stalni stanovnici moraju imati prvenstvo - zaključio je sociolog Ognjen Čaldarović.

A.Čakić