„Kao odjel smo od strane Ministarstva zamoljeni za održavanje javne rasprave. Ona traje već neko vrijeme odnosno od 2. studenog te će trajati do 3. prosinca, a u sklopu nje je predviđeno izlaganje Studije utjecaja na okoliš,“ uvodno je rečeno ispred Upravnog odjela za komunalne poslove i zaštitu okoliša DNŽ.

Što nosi projekt i kolika je važnost studije pojasnila je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić. Iako je riječ o javnoj raspravi i važnom dokumentu, nitko ispred predstavnika civilnog društva i eko udruga nije prisustvovao današnjoj javnoj raspravi koja je trajala svega pola sata.

„Ovo je najvažniji strateški dokument Grada Dubrovnika. Ovaj dokument moramo izraditi prije aplikacije prema EU fondovima za aglomeraciju. O ovom dokumentu, koji mora biti zaključen i usvojen do kraja godine, nam ovisi mogućnost aplikacije cijelog vodoopskrbnog sustava Grada Dubrovnika i dijelom susjednih Općina,“ kazala je Tokić te pojasnila što projekt sve obuhvaća.

„Što se tiče Lapada, riječ je o rekonstrukciji postojećeg objekta, dakle pročistača otpadnih voda koji se tamo nalazi, ali prema suvremenim metodama. To se, dakle, odnosi na drugi stupanj pročišćavanja odnosno ispusta u more koji već postoji iza Petke. Što se tiče samog Osojnika, gore će se izgraditi sustav za sušenje mulja. To je novi sustav koji će nastati kao posljedica novog stupnja pročišćavanja u Lapadu. Planira se i nedostajuća vodovodna i kanalizacijska mreža, kao i rekonstrukcija postojeće mreže na području Grada. U taj paket se ubraja i pročistač koji je u dovršetku, a koji ćemo retroaktivno financirati iz fondova EU,“ izjavila je.

Potvrdila je i kako se razmatra opcija korištenja mulja pri sanaciji Grabovice.
„Grad je razmišljao u tom smjeru, ali kroz projekt Čistoće. Naime, planira se daljnja obrada mulja kroz kompostanu i onda stabilizacija tog mulja koji se kasnije može koristiti na površinama poput onih šumskih ili poput zatrpavanja Grabovice jer nema nikakvu štetu za okoliš. Dapače, koristan je. U tom smjeru razmišljamo ,” kazala je.

Na pitanje Dubrovačkog dnevnika o rokovima, izjavila je kako Grad do kraja prosinca mora pripremiti cijeli paket dokumenata, temeljem odobrenja JASPERS-a osigurala EU sredstva. Podsjetimo, projekt je vrijedan 500 milijuna kuna. Predviđeni rok dobivanja odluke je šest mjeseci kada bi se trebala znati konačna odluka o financiranju projekta.

“Javni uvid još traje i do kraja mjeseca je moguće davati primjedbe svih zainteresiranih strana. Momentu kad se obrade sve primjedbe, ako ih bude, ova javna rasprava se zaključuje i upućuje se prema Povjerenstvu koje donosi odluku. Nakon toga se usvaja Studija na okoliš, a koja je uvjet za Studiju izvodljivosti. Paket dokumenata se dalje šalje prema JASPERS-u. Njihovo konačno odobrenje je nužno kako bi se mogla dobiti EU sredstva,” izjavila je.

Gorana Ernečić ispred tvrtke WYG savjetovanje koja je izrađivala Studiju predstavila je rezultate.

„Projekt sustava obuhvaća Grad Dubrovnik i dijelove općina Župa, Ston i Dubrovačko primorje. Što se tiče stanja, sedam vodoopskrbnih sustava se nalazi na tom području, a Visočani dobivaju vodu iz susjedne države. Problemi uočeni na sustavu su povremena zamućenja, loša kvaliteta, nedovoljan kapacitet zahvata,“ izjavila je uvodno.

Kazala je kako aglomeraciju čine 14 područja, 12 crpnih stanica, a priključenost je oko 83 posto. Podsjetila je i kako je sadašnji sustav odvodnje u lošem stanju zbog čega se građani vrlo često susreću s plavljenjem ulica.

Po pitanju sustava javne vodoopskrbe, u planu je izgradnja 60 kilometara cjevovoda, sedam vodosprema, 10 crpnih stanica, dva postrojenja za desalinizaciju sirove vode, dok će se rekonstruirati oko 30 kilometara cjevovoda, pet vodosprema i tri crpne stanice.

Kako bi se generalna situacija popravila po pitanju sustava javne odvodnje, planirana je izgradnja 30 kilometara cjevovoda i šest crpnih stanica, dok će se osam njih rekonstruirati. Također, planiraju se i radovi na UPOV Lapad jer je izgrađen samo mehanički dio uređaja, objekt se ne uklapa u okolinu te je u lošem stanju. Po pitanju podmorskog ispusta, stari bi ispust predstavljao rezervni odnosno sigurnosti ispust, dok bi se osigurao novi na 835 metara morske dionice. Predviđeno je i postrojenje za solarno sušenje mulja na Osojniku. U tom smislu se očekuju dva kamiona mulja dnevno, a izradit će se četiri hale površine tisuću i 200 metara kvadratnih.

Po pitanju utjecaja na okoliš tijekom pripreme projekta i izgradnje, izneseno je kako su konačni učinci pozitivni, a po pitanju negativnih je kazala kako su oni kratkotrajni i lokalni. Po pitanju trajnih utjecaja kad se radi o postrojenju na Osojniku kazala je kako se on odnosi na moguću prenamjenu staništa, dok je kod radova na Lapadu moguć ulazak na zaštićeno područje Velike i Male Petke za oko jedan hektar, no kako je takav utjecaj zanemariv s obzirom na važnost projekta i sve beneficije koje nosi građanima.

Studija je pokazala kako su utjecaji tijekom korištenja također pozitivni, dok se negativni odnose jedino na eventualne neugodne mirise. Sustav će, prema studiji, osigurati pozitivan utjecaj na zaštitu voda, a isto je pokazala i numerička analiza utjecaja rada podmorskog ispusta javne odvodnje nakon rekonstrukcije što bi trebao osigurati izvrsnu kvalitetu mora.
U konačnici, Ernečić je kazala kako je zahvat pozitivan i prihvatljiv za okoliš.

Vicko Begović ispred Vodovoda Dubrovnik kazao je kako je riječ o projektu kojim se gradska tvrtka bavi još od 2014. godine

„Tad je postavljen projektni zadatak. Kako bismo mogli aplicirati za EU fondove, potrebno je riješiti svu dokumentaciju, sve lokacijske i većinu građevinskih dozvola, a potrebno nam je i rješenje Ministarstva stoga i radimo ovu Studiju. Najveći problem predstavljala nam je lokacija uređaja za pročišćavanje voda te je određeno da će to biti Lapad te postrojenje za obradu mulja koje će biti na Osojniku,“ kazao je Begović.