Negativnosti takvih prometnih scenarija Dubrovčani su osjetili 2019. godine, kad je uvedena liberalizacija autotaksi tržišta. Gradonačelnik Mato Franković i bivši gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara tada su održali nekoliko radnih sastanaka, nakon čega su uputili dopis ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću te predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću. 

U svom su dopisu ukazali na negativne učinke potpune liberalizacije autotaksi  tržišta, a  posebno su istaknuli nemogućnost normalnog prometovanja ulicama, kako građanima, tako i žurnim službama u intervencijama. Od Ministarstva i Vlade zatražili su tada izmjene i dopune Zakona o prijevozu u cestovnom prometu prema kojima bi se područjima u kojima se nalaze dobra pod zaštitom UNESCO-a omogućilo samostalno određivanje broja dozvola za obavljanje autotaksi prijevoza, kao i utvrđivanje mjera i uvjeta pod kojima bi se ta djelatnost obavljala. 

DUBROVNIK BI USKORO SAMOSTALNO MOGAO REGULIRATI PROMET NA SVOM PODRUČJU 

No, to se ne odnosi samo na autotaksi prijevoz, nego na promet oko Grada općenito. Kako navode iz Grada Dubrovnika, sukladno smjernicama UNESCO-a te Plana upravljanja, a koje za preporuku imaju poduzimanje mjere kako bi se smanjio štetan utjecaj motoriziranog prometa na zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama, neophodno je putem izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama omogućiti jedinicama lokalne samouprave, koje su pod UNESCO spomeničkom zaštitom, regulaciju i upravljanje zonom prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini odnosno kontaktnoj zoni. 

Podsjećaju i na to kako je krajem travnja Vlada usvojila Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti na cestama. On se trenutno nalazi na drugom čitanju u Hrvatskom saboru. Nakon što ovaj nacrt zakona usvoji Hrvatski sabor, Grad Dubrovnik konačno će moći regulirati promet na svom području. Naime, u Zakon je uveden pojam 'zona prometa u zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni'. Kako navode iz Grada Dubrovnika, tako će se na optimalan način urediti promet kroz jedinstvene zaštićene kulturno-povijesne cjeline i kontakt zone. 

ZA GRAĐANE NEĆE BITI RESTRIKCIJA 

Sustavi kontrole uz pomoć nadzornih kamera su već uvedeni, a sad se samo čeka izglasavanje novog Zakona u Saboru, što je za Dubrovački dnevnik izjavio i sam gradonačelnik Franković. 

„Implementirali smo cijelu informatičku opremu i čekamo usvajanje zakona kako bismo mogli uvesti pravila. Kada na snagu stupi novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama i kad nam omogući da budemo gospodari svoga prostora i uvedemo zonu posebnog prometno režima, prestat će nered u prostoru pa će se znati kako i na koji način se može doći na Pile,“ izjavio je Franković. 

 Kako je najavio, za građane Dubrovnika neće biti nikakvih restrikcija, a za sve ostale postojat će pravila igre kako doći u Grad.

„ Sudjelovali smo u kreiranju zakona i on donosi puno dobrih stvari za gradove poput Dubrovnika jer nam omogućava upravljanje u zonama posebnog prometnog režima, odnosno u neposrednoj blizini spomeničke baštine. To je i dio naše obveze prema UNESCO-u tako da ćemo i tu obvezu, koja je od nas više puta tražena, sada ispoštovati, a istovremeno ćemo uvesti mjeru i kontrolu te puno veći i bolji standard za naše građane,“ tvrdi Franković koi ističe napore Grada kako bi se uvelo visok stupanj održivosti. 

„Grad Dubrovnik posjeduje Strategiju razvoja turizma, a vrijedi istaknuti i kako je dugoročni strateški projekt 'Poštujmo Grad' u listopadu prošle godine dobio svoj Akcijski plan za razdoblje do 2025. godine, kao i da smo u travnju 2021., usvojili Plan upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom Dubrovnika. Također smo prvi grad u Republici Hrvatskoj koji ima takav strateški dokument, konzervatorsku podlogu sa svim smjernicama koje će nam u konačnici dovesti ono što nam treba - a to su mjera i održivost na naš prostor,“ poručuje Franković. 

SUSTAVI NA PILAMA I PLOČAMA DODATNO POBOLJŠANI

Vizija kako će se upravljati prometom u kontaktnoj zoni Grada već postoji. Iz Grada podsjećaju kako je u 2019. godini Grad Dubrovnik implementirao elektronički sustav reguliranja statusa zaustavljanja i parkiranja turističkih autobusa i osobnih automobila kategorije M1 kapaciteta (7+1) i (8+1) u zoni posebnog prometnog režima (Pile i Ploče). U ovoj godini sustav je nadograđen dodatnim uslugama, nastavno na komentare i prijedloge agencija kao korisnika sustava.

Kako pojašnjavaju, kupnja vaučera online, prema raspoloživim vremenskim razdobljima, značajno ubrzava proces na terenu u zoni posebnog režima. Time će se smanjiti gužve i ravnomjerno rasporediti opterećenje na gradskim ulazima i postići održivo upravljanje prometom. Ova usluga uvelike olakšava  organizaciju aranžmana agencijama, jer račun za plaćenu naknadu za zaustavljanje dobiju odmah, dok se proces naplate potraživanja značajno skraćuje.

Kontrola se provodi sustavom nadzornih kamera na pet lokacija u gradu, s ukupno 10 kamera koje automatski očitavaju registarske oznake i tip vozila. Sustav je povezan s MUP-om koji omogućuje provjeru vlasnika vozila, korisnika leasinga i broj registriranih sjedala. Također, sustav evidentira i dnevni izvještaj o uplatama i izvještaj o prekršiteljima.

DUBROVNIK KAO POSEBNA ZONA 

Podsjetimo, Odlukom o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (8 + 1) u zoni posebnoga prometnog režima, uređuje se zaustavljanje i parkiranje turističkih autobusa i osobnih automobila u širem području oko povijesne jezgre grada, koje obuhvaća Zagrebačku ulicu, Ulicu branitelja Dubrovnika, Pile, Ploče, predio Iza Grada, Zlatni potok i Sveti Jakov. Naknada za svako pojedinačno parkiranje i zaustavljanje pri iskrcaju putnika iznosi: za osobne automobile (8+1) 200 kuna, za srednje autobuse od 9 do 30 mjesta 400 kuna, a za autobus preko 30 mjesta 800 kuna, a naplaćuje se u razdoblju od 1. ožujka do 30. studenoga od 7 do 21 sat.

Prema izmjenama zakona 'zona prometa u zaštićenoj kulturno – povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni' predstavlja kulturno povijesnu cjelinu te područje koje okružuje kulturno dobro, a koje je upisano na listu svjetske baštine ili u listu ugrožene svjetske baštine. Za nju se određuju posebne mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti kulturnog dobra prema posebnom propisu koji uređuje zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. U njoj se, također, skupno ograničava ulaz u zonu i uređuju načini i uvjeti prometovanja vozila.