Svjetska zdravstvena organizacija je još davno označila 2020. kao strašnu godinu – njihova upozoravajuća predviđanja govorila su kako će depresija postati najrasprostranjenija bolest svijeta, te će na prvom mjestu zamijeniti kardiovaskularne tegobe. Nevjerojatno je kako su bili prokleto točni, iako nisu imali pojma da će to dobrim dijelom biti zbog koronavirusa i njegovih posljedica na čovječanstvo. Depresija i anksioznost su u 2020. godini, skroz logično, eksplodirali, pa smo provjerili kakva je situacija na jugu Hrvatske.

Za početak jedna odlična vijest – prema podacima Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske u 2020. godini je manje suicida nego u prošlima.

-Ove godine na području PU Dubrovačko-neretvanske do sada je zabilježeno 13 samoubojstava, u prošloj godini ih je bilo 17, a u 2018. godini je počinjeno 22 samoubojstva. Prema našoj evidenciji najveći broj samoubojstava dogodi se tijekom zimskih mjeseci, poglavito za vrijeme blagdana – kazali su nam iz Policije.

Nadamo se da ovogodišnji božićni i novogodišnji blagdani neće povećati statistiku, no manji broj samoubojstava ove godine, ipak nije dobar pokazatelj rasta depresije u populaciji krajnjeg juga Hrvatske. Naime, iz Lukjernice, udruge koja skrbi s osobama s psihičkim poteškoćama, kažu kako je korona itekako povećala psihičke tegobe uključujući depresiju.

Smanjena sredstva Lukjernici

-Većina naših novoupisanih članova je posljedica korone. Najviše se javljaju zbog depresije i anksioznosti odnosno straha od egzistencije i gubitka radnog mjesta. Počele su se javljati skupine društva koje do sada nisu imale problema poput roditelja s zdravom djecom. Također primjetno je povećanje poteškoća kod djece zbog toga što su ispali iz rutine, odnosno nisu pohađala školu. Naša udruga je u načelu samo za punoljetne osobe, ali smo pokušali pomoći i djeci koja su nam se obratila, mimo pravila i radnog vremena. Mi ni u lockdownu nismo prestali s djelovanjem, nego smo preko interneta imali sastanke za podršku s korisnicima – govori nam Mira Džubur Šejtanić, stručna suradnica Udruge Lukjernica.

Strah od egzistencije povećao je broj osoba s depresijom, ali to je tek manji dio problema. Šejtanić kaže kako je i znatno povećanje nasilja u obiteljima također posljedica korone. Nažalost, umjesto da se u ovoj kriznoj godini zbog obima posla povećaju sredstva za rad Lukjernice, ona su se smanjila

-Mi smo za ovu godinu dobili 140 tisuća kuna, a prošle godine imali smo preko 200 tisuća. Zbog toga smo morali otpustiti administratoricu koja je i sama bila osoba s invaliditetom, jer nemamo dovoljno sredstava. Pola nam sredstava daje Grad, a pola Županija. Grad Dubrovnik nam je prije korone davao više od 100 tisuća kuna, sada su taj iznos spustili na 70 tisuća – objašnjava nam stručna suradnica Lukjernice.

Pitamo Grad Dubrovnik zašto su u ovoj korona godini uskratili sredstva Lukjernici kada bi bilo logično da su ih povećali obzirom da raste broj osoba s psihičkim tegobama?

Mobilni timovi bi puno pomogli

-Grad Dubrovnik i Udruga Lukjernica sklopili su 2020. Ugovor o sufinanciranju projekta "Dnevni boravak za psihički bolesne osobe", a sve temeljem prijave na Javni poziv Grada Dubrovnika, koji je raspisan krajem prošle godine. Temeljem ocjene Povjerenstva, Udruzi je odobren iznos od 70 tisuća kuna. Sukladno potpisanom ugovoru, pola iznosa doznačeno je 2. travnja 2020. godine, a preostali dio doznačen je 24. rujna 2020. godine. Dakle, evidentno je da im sredstva nisu bila uskraćena. Isto tako, želimo napomenuti da sredstva, sukladno pozitivnim zakonima kao i podzakonskim aktima Republike Hrvatske, ne mogu biti naknadno uvećana – diplomatski su odgovorili iz Grada Dubrovnika.

Džubur Šejtanić ističe kako su u posljednja dva mjeseca imali dva pokušaja suicida u udruzi.

-Meni su ti podaci zabrinjavajući, to je za nas ogromno povećanje statistike. Situacija zaista nije optimistična, sve je više ljudi kojima je potrebna pomoć. Ova situacija s koronom jedino se ne odražava na broj oboljelih od šizofrenije, njih je u populaciji gotovo uvijek sličan postotak.

Udruga Lukjernica pokušava oformiti mobilne timove koji bi u kriznim situacijama uskakali u pomoć korisnicima. Dio tih mobilnih timova sačinjavale bi osobe koje su i same prošle psihičke poteškoće, te imaju iskustvo nošenja s njima. Oboljeli uvijek reagiraju dobro na osobe koje su i same imale probleme, jer ih najbolje razumiju.

-Za sada mi odlazimo na teren isključivo volonterski, još uvijek nemamo mobilni tim stručnjaka. Što se tiče osoba s iskustvom oni trenutno vode grupe potpore, a do lipnja sljedeće godine njih desetak trebalo bi proći edukaciju za osobe s iskustvom, te će kasnije i same sudjelovati u radu s korisnicima kako na terenu, tako i u prostorijama udruge. Nadamo se da ćemo u budućnosti imati i mobilne timove sa stručnjacima – naglašava Džubur Šejtanić.

Zaključuje da ćemo dugo osjećati psihičke posljedice zbog situacije s koronom, čak i kada jednom epidemija završi. Sličnu priču ispričala nam je i psihologinja Karmen Kmetović Prkačin. I njoj se povećao broj klijenata zbog posljedica korone.

-Strah je najgora emocija koja postoji. Strah ruši imunitet, fizičko i psihičko zdravlje. Situacije poput ove s koronom povećavaju strah, posebno one urođene kao što je strah od smrti. I strah od egzistencije povezan je sa strahom od smrti. Zanimljivo je kako osobe koje osobno poznajem, a koje su se jako bojale korone, kada su je dobile, imale su puno jače simptome od onih osoba koje se nisu bojale korone. To najbolje objašnjava što strah radi našem fizičkom i mentalnom zdravlju – objašnjava psihologica.

Skrivene emocije

Kmetović Prkačin posebnu pozornost u svom radu posvećuje bračnom savjetovanju. Ističe kako je mnoge brakove koronakriza jako pogodila.

-Što se dogodilo? Prije korone živjeli smo brzo, u žrvnju, trčali po cijele dane za obavezama, posao, djeca… Onda je sve stalo i supružnici su se nakon dugo vremena našli zajedno. Tu su neki shvatili da se ne podnose i ne vole. Osim toga isplivale su i druge skrivene emocije koje su se dugo potiskivale i od kojih su ljudi bježali u obaveze. Mi od negativnih emocija bježimo na razne načine, to može biti hrana, alkohol, posao…, a zbog korone bijeg je zaustavljen i pojavili su se problemi koji su se gurali pod tepih. Sve to dovodi do depresije i anksioznosti – ističe Kmetović Prkačin.

Dodaje kako se zbog posljedica korone brojni ljudi raspadaju, ne samo oni u braku.

-U zadnje vrijeme dolazi mi puno mladih osoba od dvadesetak godina. Muči ih puno toga, od pitanja smisla života, raznih emocija, pa nadalje. Sve je to odraz gubitka sigurnosti i izvanrednih okolnosti. Ne znamo se nosit s emocijama od malih nogu, nažalost nitko nas to nije naučio, pa one u teškim vremenima isplivaju na površinu i uzrokuju poteškoće. U korijenu svih loših emocija uvijek je strah – ponavlja psihologinja.

Pitamo je za jednostavne savjete koje svatko može primijeniti na sebe kako bi se lakše nosio s emocijama u ovim teškim vremenima.

-Kada se nalazimo u nekom teškom razdoblju, moramo raditi stvari koje će nas malo podići. Od ovih jednostavnih stvari tu je druženje s prijateljima koje volimo, odlazak u prirodu koja potiče na rad alfa valove koji su dobri za imunitet. Također, možemo gledati filmove koji nas opuštaju, igrati karte ili šaha, naravno i neki sport, fizička aktivnost je uvijek dobra. Osim toga treba se družiti s djecom, ona imaju predivnu, neiskvarenu energiju. Ja kad odem gledati moje dijete kako igra nogomet, to me digne i napuni energijom – savjetuje Kmetović Prkačin jednostavne načine, a onaj tko ima izraženije probleme uvijek može potražiti stručnu pomoć koja iziskuje dugotrajniji rad na sebi.

Psihoterapija je uvijek dobro rješenje za strah i loše emocije, jer se na tim seansama stvari mogu pogledati iz drugog kuta, te ih naučiti prihvatiti. Nemojte se ustručavati potražiti pomoć.

KOME SE JAVITI ZA POMOĆ?

Ako se nalazite u teškoj situaciji, te vas muče tamne misli, uvijek se možete obratiti za stručnu pomoć nekome od brojnih psihologa i psihijatara, pa sve do Udruge Lukjernica. Udruzi Lukjernica možete se javiti na broj telefona 097 659 0377 koji je na raspolaganju svakog dana od 10-16 sati. Također možete zvati i 099/3166-634, 091/2816-237, 020/331-115. Hitni psihijatrijski prijem radi 0-24 sata svih 365 dana u godini. Također, u kriznim situacijama treba pričati i s obitelji, te bliskim osobama, a možete se javiti i na ove brojeve telefona:

-Centar za krizna stanja i prevenciju suicida KBC Zagreb (radi od 0 do 24 sata): 01 2376 335

-Plavi telefon: 01 4833 888

-Psihološki centar TESA: 01 4828 888

-Udruga Životna linija neprofitna je organizacija sa ciljem pružanja direktne savjetodavne pomoći suicidalnim i depresivnim osobama. Stručna je pomoć dostupna telefonskim putem na broju 0800 123 123 svakim radnim danom od 10-22h, kao i putem e-maila na adresi pomoc@pomoc.hr

Maro Marušić