"Svaki od projektnih partnera imao je svoje specifične aktivnosti koje su realizirane. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji smo izradili četiri studije koje će biti dio ukupnog elaborata i dokumenta na razini Jadrana. Posebno nas veseli što smo u okviru projekta investirali s preko 220 tisuća eura u opremu za mrijestilište školjkaša na Bistrini kojim će se, vjerujemo, uspjeti proizvesti mlađ, odnosno mlade kamenice i na taj način povećati i poboljšati ukupnu proizvodnju proizvoda koji je sve više tražen. Tokom godina, sastajući se i komunicirajući sa stručnjacima, jedno od velikih problema je pretjerano iskorištavanje resursa i Jadranskog mora i jedan od ciljeva ovog projekta je povezivanje talijanske i hrvatske strane. Znamo kako Italija ima puno 'ozbiljniju' ribarsku flotu i da je njihova aktivnost također ugrožena ako nema ribe. S naše strane mi također štitimo naše ribare i našu ribarsku proizvodnju, ali jedino znanstvenim pristupom i zajedničkom suradnjom se može situacija u Jadranu unaprijediti", kazao je Ivo Mujo, voditelj projekta ispred Dubrovačko-neretvanske županije. 

Mauro Cosolo, tehnološki je stručnjak u Furlanija-Julijskoj krajini, odnosno autonomnoj regiji u sjeveroistočnoj Italiji.

"Argos je strateški projekt i uključuje regije i županije koje su okrenute Jadranskom moru, a uključuje upravljanje akvakulturom i ribarstvom. Razgovarali smo unutar projekta o mnogim aspektima planiranja i upravljanja ribarskih tokova od zapada do istoka Jadrana. Talijani i Hrvati iskorištavaju iste ribarske tokove i zato trebamo unificirani pristup. Jedan od ključnih rezultata je kreiranje 'tehničke granice' za upravljanje svim podacima o ovim tokovima i stvaranje mjera koje će riješiti probleme koji postoje godinama. Glavni problem je što iskorištavamo jedake ribarske tokove u drugačijim sezonama i s drugačijim ribarskima alatima i brodovima, ali i u drugačijim brojkama. Zbog toga trebamo unikatan pristup tim ribarskim tokovima kako bismo ih sačuvali", rekao je. 

Kruno Bonačić docent je na Sveučilištu u Dubrovniku i voditelj Laboratorija za marikulturu na Bistrini, a izabran je i kao predstavnik Županije u Jadranskom savjetodavnom odboru koji prima, analizira i odobrava sve dokumente koji se izrađuju kroz projekt.

"Mi smo prepoznali važnost ovog projekta za razvoj marikulture u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i usko surađujemo s Županijom koja je partner na projektu. Meni je osobno najvažnije što je Županija kroz projekt opremila mrijestilište školjkaša u našem prostoru na Bistrini, pa sada imamo i opremljeno mrijestilište prvenstveno naše europske plosnate kamenice. Tu će se proizvoditi mlađ kamenica, u kontroliranim uvjetima za razliku od prikupljanja iz mora. Možemo eksperimentirati s drugim školjkašima, međutim nama je cilj prvo razviti protokole za proizvodnju mlađi europske plosnate kamenice koju bi onda i s vremenom nastojali komercijalizirati. Onda bi proizvodnjom mogli snabdijevati lokalne i šire uzgajivače sa mlađi kamenica", pojasnio je Bonačić.