'

Zakon o zidinama ide na doradu

Autor: dubrovackidnevnik.hr
Zakon o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika vratiti će se predlagatelju na doradu. O njemu su se očitovali saborski odbori za zakonodavstvo i za prostorno uređenje i graditeljstvo. Izvješća saborskih odbora prenosimo u cijelosti:

Izvješće Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, prvo čitanje, P. Z. br. 393

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 20. sjednici održanoj 11. i 12. lipnja 2013. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2013. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika proveo je kao matično radno tijelo.

Odbor je u raspravi raspolagao pisanim primjedbama Društva prijatelja dubrovačke starine i Zavoda za obnovu Dubrovnika.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika uređuje nov način upravljanja Zavodom za obnovu Dubrovnika, mijenja sastav Stručno-savjetodavnog povjerenstva Zavoda, te mijenja ovlaštenik upravljanja i gospodarenja dubrovačkim fortifikacijskim sustavom kao i način financiranja Zavoda za obnovu Dubrovnika.

U raspravi je predstavnik Društva prijatelja dubrovačke starine istaknuo povijesni značaj i društvenu ugled koji Društvo ima zbog zalaganja u održavanju i upravljanju dubrovačkim gradskim zidinama. Posebno je upozoreno na odredbu u članku 36. predloženih izmjena i dopuna s mišljenjem da pravna praksa civiliziranih pravnih sustava ne poznaje da se zakonom ukida određeni pravni odnos sklopljen među trećim osobama, u ovom slučaju Gradom Dubrovnikom i Društvom prijatelja dubrovačke starine.

U raspravi je dio članova Odbora podržao primjedbe Društva i predložio predlagatelju da do drugog čitanja primjedbe iz rasprave ugradi u tekst konačnog prijedloga zakona ili Prijedlog povuče iz procedure.

Istaknuto je da tekst zakona kojim se definira obnova i sanacija šteta od potresa ne bi trebao sadržavati odredbe koje se odnose na pitanje brige o gradskim zidinama i Društva prijatelja dubrovačke starine.

Što se tiče izvora financiranja obnove naglašeno je da obnova urbane cjeline koja je pod UNESCO-vom zaštitom, teško oštećene u potresu 1979. godine i dodatno u ratnoj agresiji 1990/91. ne bi trebala biti financirana samo proračunskim sredstvima grada Dubrovnika, nego bi u drugim omjerima trebala biti financirana sredstvima državnog proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 „za“ i 3 „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika;
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona


Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Vedrana Babića, člana Odbora.

 

Izvješće Odbora za zakonodavstvo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, P. Z. br. 393

1. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 11. lipnja 2013., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, P. Z. br. 393, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2013.

2. Odbor za zakonodavstvo jednoglasno podupire donošenje ovoga Zakona.

3. Na tekst Prijedloga Odbor daje primjedbu na članak 36., poglavito na stavke 5., 6., 7., 8. i 9. s prijedlogom da ih predlagatelj dodatno preispita, jer se ukazuje da je dio odredaba postupovne naravi kojima se zadire u neovisnost pravosuđa, te nisu i ne mogu biti sadržajem ovoga Zakona.

4. Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Ingrid Antičević Marinović, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo.
 

Popularni Članci