Ćerimagić je predstavio projekte i aktivnosti Zelene akcije. Ova konferencija se, prema prvim planovima, trebala održati u Zagrebu, no pokretači su odabrali Dubrovnik kao mjesto na kojem se svi zaključci mogu vrlo jasno primijeniti, pri čemu se prvenstveno misli na prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o golfu na Srđu. Projekt završava 7. travnja, a cilj čitave akcije je osnažiti određene stavke kao što su Zeleni forum, aktivnosti javnog zagovaranja te korištenje pravnih instrumenata za zaštitu obnovljivih prirodnih resursa.

Vezano uz jačanje Zelenog foruma, sudionici su pokrenuli brojne tematske sastanke , analize, konzultacije i savjetovanja s EU partnerima. Pričajući o aktivnostima javnog zagovaranja, Ćerimagić se osvrnuo i na, kako kaže, uspješnu kampanju kojoj se se u Dubrovniku prikupljali potpisi za raspisivanje referenduma o golfu na Srđu, prilikom čega je 30 posto građana pokazalo kako žele biti uključeni u donošenje odluka koje su vezane uz donošenje okolišnih odluka. Osim toga, najavljena je i sutrašnja javna tribina o golfu na Srđu na kojoj se očekuje i gradonačelnik Andro Vlahušić prilikom čega bi, kako Ćerimagić kaže, trebao obavijestiti građane o prednostima navedenog projekta. Međutim, napominje kako nije sve onako kako Gradonačelnik pokušava predstaviti i kako alternative uvijek postoje.

Nezaposlenost nije jedina alternativa ukoliko golf na Srđu ne uspije

Osim toga, tijekom navedenog projekta, organizirane su i javne debate, od kojih jedna o golfu na Srđu, koja je održana 1. prosinca 2012. godine s izuzetnim odazivom kao i seminari za novinare u Zagrebu budući da se, kako kaže Ćerimagić, mora ulagati i u ljude koji izvještavaju javnost. Također navodi i kako su osiguravali pružanje pravne pomoći svima kojima je bila potrebna, a uskoro se planira i dovršavanje brošure o obnovljivim izvorima energije.

„Održivi razvoj je termin koji se može koristiti na mnogo načina. Tako netko može reći kako u to spada i golf na Srđu, budući da tereni sadrže mnogo zelenila“, našalio se Bernard Ivčić na početku svog izlaganja. Također napominje kako je zelena ekonomija širok pojam i kako u konačnici nije održiv ukoliko se bazira isključivo na crpljenju prirodnih resursa. „Razvoj ne znači nužno i rast, u pojedinim situacijama on je upravo suprotno“, naglasio je te dodao kako Vlada u cjelini daje lažnu alternativu ukoliko navedeni projekt na Srđu ne uspije, a prije svega se odnosi na nezaposlenost. „Procjenjuje se kako bi se 3 do 4 tisuće ljudi moglo zaposliti u uspostavi sustava gospodarenja otpadom", zaključio je. 

Pitanje nezaposlenosti ipak iznad pitanja očuvanja prirode

Riječ je imala i Jagoda Munić koja je održala predavanje na temu „Kako do održivih društava?“. Iako je tema održivosti dugo u medijima, Munić naglašava kako ona ujedno ima i više različitih aspekata. Tako se osvrnula na početak 70-ih godina kad se navedenoj problematici počelo posvećivati više pažnje te je zaključeno kako će čovječanstvo, s ovakvim rastom, ubrzo iscrpiti prirodne zalihe. „Zagađenje nema granice“, zaključeno je dvije godine nakon toga, a 2002. godine je odlučeno kako će se smanjiti zagađenje i uništavanje prirodnih resursa do 2010. godine, no to se nije dogodilo. Danas ljudi troše više nego 70-ih godina, a eko sustav se, usporedno s tim, sve više uništava. Tom prigodom je naglasila kako ekonomija ne bi trebala biti cilj, nego sredstvo. Kao primjer navedene problematike navela je izgradnju HE Ombla te zaključila: „Nije se investiralo u pročistač za Dubrovčane koji imaju konstantan problem sa zamućivanjem vode prilikom vremenskih neprilika, nego se ide u veliku investiciju koja će 'uraditi dar mar'“, i dodala kako je dužnost svih građana da se bore za svoja prava, a udruge bi trebale educirati iste.

Tema je zaključena predavanjem Mladena Domazeta koji kao jedan od najvećih problema navodi promjenu klimatskih uvjeta, odnosno zagrijavanje atmosfere u posljednjih 200 godina koje iznosi 0,7 Celzijevih stupnjeva, što je posebno vidljivo u posljednjih 20 godina, a sve zbog plinova koji se ispuštaju u atomsferu. Situacija je, od strane znanstvenika, klasificirana između opasne i iznimno opasne, no usprkos tome, ispuštanje plinova i dalje raste. „Kad resurse pretvaramo u proizvode, očekujemo razvoj“, kazao je Domazet no postavlja se pitanje kako ostati u zoni u kojoj se priroda ne uništava, a prirodne resurse i dalje crpiti. Kada se govori o postotcima, 51 posto građana nikada ne odustaje od vožnje automobilom kako bi se spriječile negativne posljedice na prirodu, većina ima druge prioritete nad zaštitom prirodnih resursa, a 67,4 posto njih nije spremno pristati na smanjenje životnih standarda u cilju spriječavanja opasnih promjena klime, ili to nisu u mogućnosti. Pri tome je važno naglasiti kako u Hrvatskoj, prema podacima iz prijašnjih godina, živi 19,6 posto nezaposlenih, od čega ih je dugotrajno nezaposleno više od 40 posto, a danas je ta brojka još viša. Također, stopa siromaštva iznosi od 17 do 18 posto, pa većina građana smatra kako se navedenoj problematici posvećuje previše pažnje, osobito u siromašnijim regijama u Hrvatskoj, kojima je nezaposlenost ipak mnogo bitnije pitanje od očuvanja prirodnih resursa.