Vlahušić: "Prodaja Dubrovnik Passa jedina iskače među brojkama koje su većinom u padu"
Nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić uputio je priopćenje za medije naslovljeno "Prihodi od Dubrovnik Passa u prva tri mjeseca porasli za 39 posto, usprkos velikome padu broja dolazaka turista od dvadeset posto".
Prenosimo ga u cijelosti:
"Turizam je jedina gospodarska djelatnost u Dubrovniku, sa povezanim djelatnostima kao što su trgovina i graditeljstvo. Bez turizma Dubrovnik bi bio Grad na rubu bankrota, sa brojnim osiromašenim umirovljenicima i zaposlenicima u javnome sektoru. Turizam je djelatnost koja se uz informatiku najbrže mijenja, otkrivaju se svako malo nove destinacije, a stare uvode atrakcije zanimljive turistima. Nesmiljena tržišna utakmica u kojoj prednost ostvaruju inovativni, kreativni, brzi i snalažljivi.
U našemu gradu, nedavno smo svjedočili velikim najavama o cjelogodišnjoj sezoni, zimskim letovima, radu ugostiteljskih objekata tijekom zimskih mjeseci.
I onda su stigle brojke. U prva tri mjeseca broj turističkih dolazaka u Dubrovnik bio je manji za dvadeset posto u odnosu na lani, a broj noćenja za osam posto manji. Broj noćenja za Novu godinu bio je za dvadeset četiri posto manji nego lani, usprkos potrošenih tristo tisuća eura, na talijansku zvijezdu. Zimski festival pretvorio se u koncerte na Stradunu umjesto živoga, vibrirajućeg grada kroz studeni i prosinac kakav je bio u prve tri godine.
Jedini proizvod koji u ovim neveselim podacima iskače je prodaja Dubrovnik Passa. U prva tri mjeseca od prodaje Dubrovnik Passa zarađeno je 39 % više novaca, nego protekle godine, te ih je prodano za 21 % više nego lani. Ukupna zarada iznosila je šesto pedeset tisuća eura, pristojan novac za zimske mjesece. Prosječna prodajna cijena Dubrovnik Passa u ožujku je iznosila 43,4 eura, najveća od uvođenja Dubrovnik Carda u 2009. godini.
Ove godine planira se prodati više od šesto tisuća Dubrovnikpassa, po prosječnoj cijeni od 43 eura , te ostvariti građanima prihod od 25 milijuna eura. A potencijal uz malo dobre političke volje je oko 50 milijuna eura godišnje. Bez novih ulaganja, bez skupe infrastrukture. Malo svježih ideja i par odluka Gradskoga vijeća. I tako svake godine, dok god bude turista i Dubrovnika. Perpetuum mobile koji omogućuje normalni život građana kakav Dubrovnik zaslužuje.
Proteklih osam godina Dubrovnik je turistički stagnirao, nije razvijen nijedan novi proizvod, niti u kulturi, zabavi, sportu, gastronomiji. Filmove je zameo vjetar, ugašena je ideja o Opernom festivalu na Lokrumu, velikoj svjetskoj izložbi u Lazaretima, amfiteatru na Orsuli. Nije izgrađen Terminal u Gružu, makar jedan kružni tok od Iljine Glavice do aerodroma.
Umjesto toga dobili smo tisuće novih taksista koji ne plaćaju skoro ništa za licence u gradski proračun, ukinuto je naplaćivanje kruzerskim autobusima i onima koji iskrcavaju goste na donjoj postaji žičare. Umjesto zabrane prolaska oko povijesne jezgre vozilima koji besplatno voze turiste, izglasala se zabrana prolaska automobilima za građane Dubrovnika!!!
Svijet se ubrzano mijenja na lošije, a ne na bolje. Uz ratove u Ukrajini i Gazi, od sinoć je uveden Globalni trgovinski rat, za koji nitko ne može predvidjeti posljedice. Zabrinutost se uvukla među svjetske državnike, gospodarstvenike, obične ljude. A zabrinutost i neizvjesnost glavni je neprijatelj turizma. Putovanja ne planiraš ili odgodiš za neka bolja vremena. I odlaziš tamo gdje ćeš za svoj novac biti poštovan i cijenjen. Gdje ćeš imati veliku i novu plažu kao Žnjan u Splitu ili najbolji hotel kao Four seasons u Kuparima, ili novo obnovljene tvrđave kao u Šibeniku.
Stiglo je proljeće u Dubrovnik, počela je puna sezona, a Optimizma u našemu gradu se rijetko nalazi. Ljudi zbog visoke inflacije žive lošije, malo koriste javne sadržaje koji su preostali. U gradu u kome sadržaji nisu atraktivni za domaće ljude, ne mogu biti atraktivni niti za turiste. Za obići Stradun i zidine treba jedno jutro, a ne poželjna četiri dana.
Umjesto Optimizma, razvoja novih projekata i ideja kako za građane tako i turiste, glavna dubrovačka tema ovih dana je traženje Truna u oka brata svoga, a zaboravljanje Brvna u svome oku.
Mali smo Grad , hrid na uzburkanome moru, koji treba težiti skladu i suradnji, a ne progonu i isključivosti."