Znam da ništa ne znam - tvrdnja je koju pripisuju Sokratu, a čini se kako bi bila prigodna u opisu cjelokupnog stanja oko korona virusa. Brojni liječnici i znanstvenici priznaju kako su suočeni s raznim nepoznanicama te da mnogo toga uče u hodu. Različiti simptomi, pitanja oko sojeva, učinkovitosti lockdowna, nastanak dugotrajnih posljedica nakon preboljene bolesti, štiti li cjepivo, kako ojačati imunosni sustav, neka su od glavnih pitanja koja zaokupljaju svijet s ciljem boljeg razumijevanja što se događa oko nas. Čini se kako je cijeli svijet umoran od upravo od tih tema te svi željno iščekuju trenutak kada će upute za suzbijanje i širenje epidemije prestati. 

Šef WHO-a za Europu nedavno je ustvrdio kako je moguća svojevrsna završna faza pandemije u Europi, dok glavni američki epidemiolog tvrdi kako u sljedećih nekoliko tjedana očekuje kontrolu nad zarazom. “Omikron je označio početak nove faze u pandemiji covida-19, a možda i njezin kraj u Europi”, precizirao je Hans Kluge, čelnik europskog ogranka Svjetske zdravstvene organizacije. Prema njegovim tvrdnjama, najviše se očekuje nakon stišavanja aktualnog vala zaraze omikronom zbog uspostavljanja globalnog imuniteta i zaštite koja je nastala zahvaljujući cjepivu.

"Očekujemo razdoblje mira, a onda bi se potkraj godine covid-19 mogao vratiti, ali ne nužno i pandemija", kazao je Kluge što je optimistična najava nakon više od dvije godine pandemije.

I doista, sve više europskih zemalja najavljuje takozvanu "gripizaciju covida".

Neke europske zemlje ukidaju covid mjere

Velika Britanija u narednom periodu ukida dobar dio mjera. One se prvenstveno odnose na izolacije za osobe pozitivne na virus pa bi onaj tko ima covid mogao normalno šetati, kao što je to sad slučaj, recimo, s prehladom. Također najavljuju i ukidanje maski krajem siječnja te covid potvrda za neka okupljanja. Irska je najavila kako će ukinuti gotovo sve mjere za sprječavanje širenja koronavirusa kao i Danska. 

U Hrvatskoj pak smatraju kako je prerano govoriti o ukidanju mjera jer smo u jeku petog vala epidemije i imamo jako puno zaraženih. No, očekuje se kako bi se kroz mjesec dana, kada se taj broj počne smanjivati, moglo govoriti o ukidanju covid potvrda. Nameće se logično pitanje – zašto zemlje poput Velike Britanije odustaju od potvrda, a Hrvatska to ne može učiniti? Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić odgovorio je kako te zemlje imaju puno veću procijepljenost nego Hrvatska. Optimistično je stanje u bolnicama, situacija s hospitalizacijama  se poboljšala, no ipak je i dalje ozbiljna. Primjerice u KB Dubrava imaju sve manje bolesnika, mijenja se klinički spektar s pojavom omikrona, nema toliko upala pluća... No, rijetko tko želi govoriti o kraju epidemije. 

I specijalistica infektologije prim., doc.dr.sc. Ljiljana Betica Radić navodi kako se kraj pandemije nazire u onim zemljama u kojima je procijepljenost blizu 90 posto imunog stanovništva.

„Svjetska zdravstvena organizacija navela je postotak od 70 posto imunog stanovništva koji bi bio minimalan kako bi se pandemija stavila pod kontrolu. Nažalost naša zemlja nema dovoljan broj cijepljenih, pandemiju moramo pomiriti s našim svakodnevnim životom i budućnost će ovisiti o svakom pojedincu. Pitanje je samo s koliko nepotrebnih žrtava će se okončati u pojedinim zemljama“, kazala je specijalistica infektologije iz OB Dubrovnik.

Prema njenom mišljenju, kraj pandemije očekuje se do kraja 2022. godine, ukoliko se ne pojavi neka nova varijanta. 

Betica Radić je navela kako se varijante virusa, gledajući dinamiku razvoja i širenja, razlikuju po patogenosti i infektivnosti.

Imamo val na valu

„Naime, kod alfa, delta i omikron varijante svaka sljedeća infektivnija je za 60, odnosno 70 posto. Dok su se alfa i delta varijante ponašale po obrascu da u 80 posto slučajeva izazivaju blagu bolest, u 20 posto slučajeva tešku, koja zahtijeva bolničko liječenje zbog teške upale pluća i potrebe za oksigenoterapijom, od čega pet posto zahtijeva intenzivno liječenje i potrebu za invazivnom ventilacijom”, pojasnila je. Za razliku od toga, podaci kod zaraze omikron varijantom, dodaje Betica Radić ukazuju da se i u Europi i Americi radi o blažoj bolesti gornjih dišnih puteva, tipa hunjavice ili takozvane „obične prehlade“ uz glavobolju i umor, dok rijetki, u pravilu necijepljeni mogu dobiti teži oblik bolesti donjeg respiratornog sustava. No zbog brzog širenja i mali postotak teških slučajeva može rezultirati velikim brojem teško oboljelih, naznačila je infektologinja.

Trenutno u dubrovačkoj bolnici, na Odjelu infektologije, su pacijenti koji imaju težu kliničku sliku poput obostrane upale pluća i zahtijevaju primjenu kisika.

„Pretpostavljamo da se radi o pacijentima koji su se zarazili delta varijantom, jer je ova varijanta i dalje prisutna uz omikron varijantu koja brzo postaje dominantna diljem svijeta. Moglo bi se reći kako imamo val na valu što znači da se na valu delta varijante munjevito širi omikron varijanta“, konstatirala je Betica Radić te dodala kako već sad postoje znanstvene potvrde da je omikron  manje virulentna varijanta. 

Navela je recentni rad istraživača iz Hong Konga, dr. Changa sa suradnicima, koji su po prvi put koristeći ex vivo kulture iz respiratornog trakta pokazali da je omikron manje virulentan od delte. Tako su došli do zaključka kako se virus replicira 70 puta brže nego delta u bronhima, dok se deset puta manje replicira u tkivu pluća za razliku od delte, zbog čega rijetko izaziva upale pluća.

Zbog blažih simptoma, mnogi stručnjaci predviđaju kako će širenje koronavirusa na kraju izgledati više poput sezonske gripe pa se očekuje endemska faza koronavirusa.

Cijepljenje je još uvijek najbolje rješenje

„Endemijom se smatra dugotrajna prisutnost neke bolesti na određenom području. Od početka ove pandemije smatra se kako je „korona došla da bi ostala“, naime ne vjeruje se da će virus nestati. Vjerujemo kako će iz pandemijskog oblika prijeći u endemijski oblik dugotrajne prisutnosti na određenom području koji je moguće nadzirati i koji će se možda pojavljivati sezonski. Slično se dogodilo s drugim respiratornim virusima primjerice virusom gripe“, naznačila je doc. dr. sc. Ljiljana Betica Radić, prim., specijalist infektologije u Općoj bolnici Dubrovnik.

Ključ uspjeha za smanjivanje epidemije zasigurno je u cijepljenju. 

Podatke o trenutnoj procijepljenosti u Dubrovniku iznio je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije dr. med. Mato Lakić.

„Prema zadnjim dostupnim podacima procijepljenost u Gradu Dubrovniku, u odnosu na ukupnu populaciju, protiv bolesti COVID-19 prvom dozom je cijepljeno 54 posto, a potpuno cijepljenih je 52 posto. Posljednjih nekoliko tjedana od svih cijepljenih, oko 75 posto ih je cijepljeno booster dozom“, naveo je ravnatelj županijskog zavoda.

Iznio je podatke koji govore da, od pojave omikron varijante, udio ponovnih infekcija penje se na preko deset posto svih novozaraženih, dok osoba zaraženih tri puta ima malo.

„Ono najvažnije što smo dosad naučili od Covida je činjenica o njegovoj nepredvidivosti, tako da nitko ne može sa sigurnošću reći koji je njegov sljedeći korak. Sve je moguće!“, zaključio je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije dr. med. Mato Lakić.