Trans-jadranski plinovod omogućio bi opskrbu Europe kaspijskim/azerbajdžanskim plinom. Plinovod predviđa priključenje na TANAP (Transanatolijski plinovod), a protezao bi se preko Grčke, Albanije i Jadranskog mora na jug Italije. U Albaniji bi bilo omogućeno povezivanje Trans-jadranskog s Jonsko-jadranskim plinovodom, koji bi prolazio i kroz Hrvatsku.

Na sastanku je, uz prvu potpredsjednicu hrvatske Vlade i ministricu vanjskih i europskih poslova Vesnu Pusić, sudjelovao albanski ministar vanjskih poslova Alda Bumcija, zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara i ministra vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, grčki ministar vanjskih poslova Dimitris Avramopoulos, potpredsjednik crnogorske vlade i ministr vanjskih poslova i europskih integracija Igor Lukšić i zamjenica ministrice vanjskih poslova Italije Marta Dassu.
„Odluka o ovom pravcu plinovoda donosi se koncem ovog mjeseca i zemlje koje direktno stoje na ruti kojom bi trebao ići TAP i IAP pokazale su interes za taj projekt i stoje danas ovdje“, kazala je prva potpredsjednica Vlade, Vesna Pusić istaknuvši kako je cilj ovog projekta da Europa iz pravca Azerbejdžana dobiva važan energent koji je u ovom slučaju plin.

„S obzirom na naš geografski položaj naš interes je da taj plin ide iz Grčke, u Albaniju i Italiju, jer u tom slučaju je moguće povući taj plinovod po istočnoj obali Jadrana što u ovom slučaju znači uključivanje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u tu mrežu. Međutim, s tim projektom, odnosno pravcem može profitrati i Bugarska s jedne strane, a s druge strane  potencijalno i Slovenija i Austrija“, kazala je Vesna Pusić.

Na održanom sastanku ministri vanjskih  poslova zemalja TAP-a i IAP-a jednoglasno su istaknuli kako su danas došli u Dubrovnik kako bi iskazali potpunu političku potporu projektu TAP i IAP.

Ministri vanjskih poslova izrazli su i potporu, ali uputili i čestitku Hrvatskoj za skori ulazak u Europsku uniju.