Povodom 355. obljetnice dubrovačkog potresa Udruga Dva skalina, Dubrovački muzeji i izdavačka kuća Ibis grafika danas su u Kneževom dvoru organizirali prigodan program humanitarnog karaktera pod nazivom 'Velika trešnja u Dvoru'. 

Tim povodom prvi puta u Dubrovniku je predstavljen roman 'Treći ključ' autora Vedrana Mezeija, dok je predavanje 'Ljudi i Grad u vrijeme Velike trešnje 1667.' održala dr. sc. Ana Progaska Vlahinić uz 3D animaciju potresa. 

U popratnom dijelu programa nastupio je duo Lingua Franc, a upriličena je i degustacija vina vinarije Zoro te promotivna prodaja knjige 'Treći ključ' i suvenira obrta 'Basta mi'. 

Sav prihod namijenjen je Udruzi roditelja djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom 'Dva skalina'. 

Potres 1667. je oštetio dobar dio Grada (koji je tada bio bogat i napredan), Gruža, današnje Rijeke Dubrovačke, Mokošice, Rožata (intenzitet IX EMS98 ljestvice), mjesta Koločep i Lopud (VIII-IX EMS ljestvice). Od teških oštećenja pošteđene su obrambene zidine i tvrđave Grada. U teško oštećenoj Kneževoj palači poginuo je knez S. Getaldić sa svojom obitelji. Odmah nakon potresa nastao je tsunami, o čemu je pisao nizozemski konzul Jakob van Damm koji je na putu za Smirnu potres preživio u Dubrovniku.

Mornar u luci mu je navodno pričao „kako je voda iz luke tri puta uzmakla, tako da je brod na dno pao i udario“ (Kišpatić, 1891). Jaki je vjetar raspirio požare u razrušenim kućama. Nakon potresa i požara (koji su se ugasili 8. travnja) Dubrovnik je još i opljačkan.

Nažalost ne zna se točno ni koliko je stanovnika bilo u Dubrovniku prije potresa (procjenjuje se da ih je bilo oko šest tisuća), kao što se ne zna ni točan izgled Grada prije potresa. Potres je uzrokovao mnogo šteta i u okolici Dubrovnika. Osjetio se intenzitetom od 8 stupnjeva EMS ljestvice južno od Dubrovnika, sve do Budve (oko 70 km udaljene od epicentra), a sjeverno do četrdesetak km udaljenog Stona. Ne zna se točan broj poginulih i ranjenih, ali procijenjeno je oko 2200.