Uz mogućnost odabira različitih kombinacija odmora za učenike, novosti su kasniji početak školske godine (drugi ponedjeljak u rujnu, umjesto prvi), kraći proljetni praznici, novouvedeni jesenski, koji se vežu uz blagdan Svih svetih, i mogućnost cjepkanja zimskih praznika u dva dijela, od kojih je jedan u drugoj polovici veljače. Uz to, proljetni praznici više ne bi nužno obuhvaćali dane uoči kršćanskog blagdana Uskrsa, dakle Veliki petak i Veliki četvrtak, što se u startu nije svidjelo nekima, piše Jutarnji.

Zajedničko svim školama bilo bi to da iduća školska godina počinje 9. rujna, a završava 17. lipnja 2020.; odvija se u dva polugodišta - prvo traje do 20. prosinca, a drugo počinje prvog radnog dana nakon isteka zimskog odmora, što ovisi o varijanti koju odaberu škole i osnivači. Prema prvoj ponuđenoj varijanti, zimski odmor počeo bi 23. prosinca i trajao do 10. siječnja, s time da nastava počinje 13. siječnja.

Proljetni odmor počeo bi u utorak, 14. travnja, pri čemu Uskrs iduće godine pada 12. travnja. To znači da učenici ne bi bili slobodni na Veliki četvrtak i Veliki petak. Praznici bi trajali do 17. travnja, odnosno do ponedjeljka, 20. travnja, kada počinje nastava. Jesenski odmor se ne spominje.

Prema drugoj varijanti, učenici bi imali jesenski odmor od 28. do 31. listopada, s tim da nastava počinje 4. studenoga. Zimski odbor počeo bi 23. prosinca i trajao samo do 3. siječnja, s time da bi nastava počela tek u utorak, 7. siječnja. Proljetni odmor i u ovoj bi varijanti počeo službeno nakon Uskrsa, 14. travnja, a nastava bi počela 20. travnja.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.