Sveti Vlaho umro je 316. Godine, a Festa njemu u čast počela se slaviti u 13. stoljeću. Već tada su u Grad prenesene i njegove moći, kosti lubanje koje su rad bizantinskih majstora iz 11. i 12. stoljeća, a nešto kasnije stigle su i njegove ruke. Moći se izlažu prilikom procesije kada dubrovački puk i svi njegovi gosti imaju priliku dotaknuti ih te izreći kratku molitvu i zatražiti zaštitu svetog Vlaha.

'Svaki grad ima svoga zaštitnika samo sveti Vlaho ima svoj Grad, mislim da ta rečenica najljepše opisuje što sveti Vlaho znači Dubrovniku.  Da je to prepoznato na nekim većim razinama govori i  činjenica da je Festa svetog Vlaha uvrštena na popis UNESCO-ve nematerijalne baštine zajedno s još 12 drugih nematerijalnih dobara koje Lijepa naša ima', kazala je za Dubrovački dnevnik povjesničarka Marijeta Radić.

O važnosti svetog Vlaha za dubrovačku biskupiju govori i činjenica da na prostoru biskupije postoji pet crkvi koje su mu posvećene.

'Stolna crkva svetog Vlaha nije jedina u biskupiji tu su još i crkva u Babinom Polju, Janjini, Slanome, Stonu i na Gorici koje su također posvećene dubrovačkom parcu. Crkva svetog Vlaha na Gorici je jako bitna jer tamo Festa završava, to je zavjetna crkva koja se prvi put spominje već u 12. stoljeću. Crkva koju danas možemo vidjeti izgrađena je 1347., a dao je izgraditi Benedikt Gundulić. Ta je crkva više puta bila restaurirana, doživjela je značajne promjene, a zadnja promjena bila je 2011. godine', dodaje Radić.

Povodom velike obljetnice koja se ove godine obilježava, ovogodišnju Festu uveličat će i papin izaslanik kardinal Vinko Puljić koji se sudjelovati u misnim slavljima.