„Planirani prihod za 2022. godinu iznosi 562 milijuna kuna, a na proračunske korisnike otpada 89 milijuna kuna. Dakle, Proračun bez proračunskih korisnika iznosi nešto više od 472 milijuna kuna,“ izjavio je Franković te je potom usporedio proračunska sredstva kroz godine.  

„Kad sam postao gradonačelnik 2017. godine, proračun za tu godinu je iznosio na 432 milijuna kuna. Nakon toga bilježimo eksponencijalni rast gdje smo došli i do rekordne 2019. godine sa 761 milijuna kuna. U 2020. godini, proračun je bio planiran na 769 milijuna, međutim onda se dogodila korona i išli smo u smanjenje proračuna. Proračunska sredstva otad se umanjuju, 2021. na 570 milijuna i 2022. 562 milijuna kuna,“ izjavio je dodavši kako smatra kako će od sljedeće godine proračunska sredstva rasti.

„Ona će zasigurno rasti i u idućoj godini, ne samo kao razlog povratka turističke sezone nego i kako rezultat dobrog korištenja europskih sredstava. Pred nama se nalazi cijeli niz projekata EU na koje se planiramo prijaviti. Kroz ta proračunska sredstva ćemo doživjeti rast prihoda Grada Dubrovnika,“ izjavio je Franković.

Potom je istaknuo planirane projekte.

Što se tiče planiranih iznosa za UO za izgradnju i upravljanje projektima, sredstva bi trebala biti utrošena na projektnu dokumentaciju, sanaciju obale Rijeke dubrovačke, Park Gradac, projekt Park'n'ride. oborinsku odvodnju u Ulici Andrije Hebranga i područje Montovjerna-Batala, izgradnju groblja Dubac, sanaciju odlagališta Grabovica i azil za životinje. 

Kad se govori o cestogradnji i rekonstrukciji, najvažniji projekti su Lapadska obala, cesta Nuncijata te križanje uz vatrogasni dom u Zatonu. Što se tiče stanogradnje, predviđeni planirani iznosi se odnose na buduće zgrade u Solitudu i poticajnu stanogradnju. Tu su i kapitalna ulaganja u javnu rasvjetu u Staroj Mokošici i Štikovici. 

„Puno projekata će se financirati iz EU fondova i svi su u visokoj fazi gotovosti. Što se tiče vrtića Pčelica, imamo građevinsku dozvolu. Za Dom za starije i nemoćne je cilj do kraja ove godine dobiti građevinsku dozvolu. Za OŠ Mokošica imamo praktički gotovu cijelu projektnu dokumentaciju,“ istaknuo je Franković.

Iznos od gotovo 12,5 milijuna kuna planira se utrošiti na društvenu infrastrukturu, a planirani projekti odnose se na OŠ Marina Getaldića, igralište i sportsku dvoranu u Orašcu, tenis centar Lapad, boćarsku dvoranu Komolac, igralište na Gorici, park ispod platane na Pilama, energetske obnove škola OŠ Mokošica, sportske dvorane u Gospinom polju i OŠ Marina Držića za posebne potrebe, uređenje sportsko-rekreacijske zone Zaton, rekonstrukciju veslačkog hangara Neptun, multifunkcionalnu dvoranu u Gospinom polju, rekonstrukciju OŠ Ivana Gundulića, dječji vrtić Komolac i Dom kulture Koločep. 

U sklopu UO za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo planiraju se značajni iznosi za programe u predškolskom i osnovnoškolskom odgoju, kao i za djecu i mlade. Nastavlja se i s programima na području socijalne skrbi kao što su dar za novorođeno dijete, izdvajanja za umirovljenike, podstanarstvo i sl. Planirani iznos za zdravstvenu skrb iznosi 3,53 milijuna, a za sport nešto više od 14 milijuna kuna. Tu su još i izdvajanja za skrb o stradalnicima Domovinskog rata za koje je planiran iznos od 870 tisuće kuna. 

Kad se radi o iznosima u sklopu UO za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove, nastavljaju se mjere pomoći zakupcima. Predviđeni su i iznosi izvlaštenja za realizaciju projekata Lapadska obala, cesta Tamarić te TT Blok Osojnik. 

U okviru UO za urbanizam, značajni iznosi se planiraju za prostorne planove; za PPU, GUP, GIS te zaštitu okoliša, a planirane su i izmjene UPU-a koji bi trebali omogućiti planirane projekte. 

Što se tiče UO za kulturu i baštinu, za ustanove u kulturi planiran je iznos od 9,7 milijuna kuna, a planirana sredstva UO za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu utrošit će se na održavanje javnih i zelenih površina, groblja, dječjih igrališta, javne rasvjete, skrb o odbjeglim i napuštenim životinjama. 

Nastavlja se i projekt paticipativnog budžetiranja koji se odnosi na izravnu demokraciju tj. model prema kojim će građani moći sami birati projekte koji će se raditi na dubrovačkom području. 

„U trenutku kad proračunska sredstva porastu Grad Dubrovnik započeti s potpunom implementacijom participativnog budžetiranja. Sve smo pripremili,“ izjavio je Franković. 

„Vjerujem kako je proračun realan, pomalo konzervativan, ali mišljenja smo kako u ovom trenutku, u vremenu svjetske pandemije, u trenucima kad je Grad Dubrovnik zapravo grad koji je financijski najugroženiji, zapravo mudro i pametno promišljati konzervativno. Vidjeli ste ovdje cijeli niz projekata koji će se financirati iz EU fondova, na njih se oslanjamo, u njih vjerujemo i zapravo bi bilo suludo trošiti vlastite novce kad izvor financiranja može biti iz EU fondova,“ zaključio je.

I. Butjer Mratinović/ P. Srebrović