Ne treba prosječnom Dubrovčaninu puno da shvati kako je dubrovački turistički sektor preplavila 'strana' radna snaga. Brojni ugostiteljski objekti, restorani, kafići, hoteli, su puni Nepalaca, Filipinaca, Makedonaca i već tradicionalno stanovnika BiH. 

O ugostiteljima se puno priča i piše, dobro su se potrudili da svi čujemo i znamo kako je dobrog kuhara 'skoro pa nemoguće naći', kako 'oni prosječni traže basnoslovne plaće', a o konobarima ne treba ni govoriti. Kukaju poslodavci kako nitko ne želi raditi, kukaju posloprimci kako su radni uvjeti i plaće užasni. 

Ipak, ovog puta odlučili smo istražiti kakva je situacija u dubrovačkim hotelima, je li nedostatak radne snage veliki problem i postoji li uopće, je li im jednako teško kao manjim privatnicima, ili su hoteli zbog razgranatog poslovanja u boljoj situaciji. Pregledali smo i recenzije na platformi TripAdvisor i čini se prema recenzijama – gosti su zadovoljni, većinom. Ipak, ima onaj mali dio negativnih komentara, a za hotel TUI na Kalamoti gosti čak i pišu kako se upravo taj problem vidi – kadra fali, a oni koji rade su prenapregnuti. 

Iz grupacije TUI nismo dobili odgovor do zaključenja broja, a u nastavku možete pročitati što na naš upit kažu iz drugih dubrovačkih hotela.

HOTEL LAPAD PROBLEMA NEMA 

Iz Hotela Lapad poručuju kako su dosta truda uložili kako bi problem nedostatka radne snage izbjegli. Ističu kako se s vremena na vrijeme otvori neka slobodna pozicija, ali i kako je to uobičajeno i kako pravog problema nemaju. 

„U glavnoj sezoni zaposlit ćemo još nekoliko radnika, a uglavnom je sve već dogovoreno i trenutno nemamo aktivnih oglasa za zapošljavanje“, ističu iz Hotela Lapad. 

Svi njihovi sadržaji u punom su pogonu, otvoreni su restorani i barovi i sve su sobe u funkciji. U odgovoru na naš upit ističu i kako svi radnici dobivaju slobodne dane.

U lipnju očekujemo popunjenost iznad 90 posto, tako da ima dosta posla i najbolje sve funkcionira kada je tako. 

„Mislim da smo hotel u kojem je ugodno raditi, kao poslodavac izvršavamo sve svoje obaveze prema radnicima. Posao je dobro organiziran i radnici se ovdje osjećaju sigurno. Novi radnici nam često dolaze na preporuku radnika koji ovdje rade više godina. Nudimo stipendije talentiranim učenicima. Ipak, mi smo sezonski hotel i ne možemo imati sve radnike stalno zaposlene i radi te okolnosti svaku sezonu imamo jedan broj novih radnika“, odgovara nam izvršna direktorica hotela Vivian Kuculo na pitanje kako se 'bore' s problemom nedostatka radnika koji je sveprisutan u turističkim branšama u Hrvatskoj. 

NAJTEŽE JE PRONAĆI PROFILIRAN KADAR 

Iz Hotela Lapad odgovaraju  kako im  je najteže pronaći kuhare. 

„Dok za neka pomoćna zanimanja vi možete nakon obuke od sedam do deset dana imati radnika koji odlično pokriva svoje radno mjesto i izvršava sve svoje obaveze, za imati dobrog kuhara trebaju godine rada. Isto je sa zanimanjima kao što su recepcioner ili zaposlenik u prodaji. Tu treba vremena za obučiti novog radnika, ali treba imati dva ili tri puta više kuhara nego recepcionera ili zaposlenika prodaje na naš kapacitet od 163 smještajne jedinice. Kuhari ne rade samo u hotelima, već rade i u brojnim restoranima u gradu i zato je deficit na tom zanimanju veći u odnosu na neka druga zanimanja“, pojašnjavaju iz Hotela Lapad. 

Izvršna direktorica Hotela Lapad i prodaje Vivian Kuculo osvrnula se i na sve više medijskih napisa i komentara upravo o ovoj temi.

„Kroz medije se zadnje dane provlači teza da konobari traže 20 tisuća kuna za rad. Ako je nekad netko takvo nešto i rekao, ili napisao na nekom postu – 'da ne bi radio za manje', to ne znači da se iz toga treba donijeti zaključak da svi radnici traže 20 tisuća kuna. Iz moje perspektive, ne vidim da je sad u Hrvatskoj drugačije nego je bilo 2018. ili 2019. godine. Samo je pitanje kako se tko pripremio“, zaključuje Kuculo. 

HOTEL LERO U PREDNOSTI JER RADI CIJELU GODINU 

Iz hotela Lero kažu nam kako su bili suočeni s problemom nedostatka radne snage u pojedinim odjelima.

„No, naša velika prednost je što je hotel Lero otvoren tijekom cijele godine, pa imamo ogromnu bazu stalnih kolega i stalnih sezonaca“, odgovaraju i dodaju kako je ipak mali nedostatak radne snage u pomoćnom osoblju kuhinje i domaćinstva, no kažu kako ipak poslovanje ide svojim tijekom i kako je kvaliteta na planiranom nivou. 

„Raduje nas što je pandemija iza nas, sad je prisutan rat u Ukrajini koji je uzrokovao poteškoće u inputima, povećani su troškovi energije i nabave, međutim nema otkazivanja niti usporavanja rezervacija. Prema svim pokazateljima ovo će biti jako dobra turistička godina“, zaključuje Ivan Galov direktor prodaje i marketinga hotela Lero.  

SITUACIJA NA TRŽIŠTU TRAŽI DOBRU STRATEGIJU 

Hoteli Maestral su osmislili strategiju zapošljavanja i krenuli u realizaciju smjernica u prosincu 2021. godine, svjesni situacije na tržištu radne snage i kažu kako zbog toga u ovoj sezoni nemaju problem s nedostatkom radne snage. Osim toga ističu i kako imaju veliki broj stalno zaposlenih radnika i kako je i to jedan od razloga zbog čega se nisu susreli s ovom problematikom, pa su i sva radna mjesta za ovu sezonu popunjena.

„Jedan dio mjesta će biti popunjen i učenicima i studentima čiji su roditelji većinom zaposlenici Hotela Maestrali koji rade već godinama tijekom sezone u našim hotelima“, ističu i napominju kako i ove godine pružaju sve usluge kako su to činili u godinama prije COVID pandemije. 

„Pravovremeni plan i strategija zapošljavanja te timski rad ekipe za intervjue, prikupljanje dokumentacije, formiranje baze podataka, evaluacije radnika tijekom trajanja sezone, nagrađivanje radnika, osiguranje smještaja, obroka i slično predstavljaju samo dio aktivnosti koje Uprava Hotela Maestral provodi u cilju zadovoljstva kako radnika tako i menadžmenta“, odgovaraju na naše pitanje o potezima koji su potrebni za 'borbu' s problemom nedostatka radnika na tržištu rada. Ipak dodaju kako je najveći izazov ove sezone bio pronaći radnike za odjele domaćinstva i odjele hrane i pića. 

DOBRA PLAĆA I UVJETI RADA 

Iz Valamar Riviere kažu nam kako je nedostatak radne snage na hrvatskom tržištu rada izazov s kojim se suočavaju kompanije iz različitih djelatnosti, ali i da sezonalnost hrvatskog turizma svakako taj izazov dodatno povećava. 

„Međutim, zahvaljujući svim poduzetim aktivnostima u smislu poboljšanja uvjeta rada i prava radnika, situacija u Valamarovim hotelima u Dubrovniku je dobra. Od ove godine Valamar podiže plaće za stručna zanimanja kako bi se primanja u Hrvatskoj približila vodećim europskim destinacijama“, govore nam.

Tako se plaće za stručna zanimanja uključujući kuhare, konobare, kućne majstore i specijaliste i recepcionere u Valamaru podižu u prosjeku za 14 posto, te će njihova primanja ove sezone iznositi mjesečno od tisuću do 1600 eura neto. Povećava se i Valamar jamstvo, garancija minimalnih neto primanja za radna mjesta sobarice, pomoćne kuhare i konobare, kuhinjske radnike, servire i niz drugih na mjesečni iznos od 750 do 1100 eura neto. Osim stimulativnih primanja iz Valamara ističu kako je jedna od stvari koje ih čini konkurentnima na tržištu rada i Valamar kuća koja je otvorena u Dubrovniku, a u koju je uloženo 85 milijuna kuna, a sve kako bi sezoncima ponudili adekvatan smještaj. 

„Za ovu sezonu kreirani su i dodatni programi kojima je cilj poboljšanje zadovoljstva i odnosa zaposlenika prema poslu. Programom 'Flexi posao' se zaposlenicima u hotelima, kampovima i ljetovalištima omogućavaju dva slobodna dana u tjednu, pruža mogućnost rada u jednoj smjeni te prilagođavanje radnih obveza potrebama djelatnika, sve u cilju što bolje ravnoteže privatnog i poslovnog života. Programom 'Živi destinaciju' osim kvalitetnog sadržaja i prehrane svim zaposlenicima koji dolaze raditi iz drugih krajeva Hrvatske omogućavaju popusti na više od tristo prodajnih mjesta te im se pruža mogućnost korištenja destinacijskih zabavnih sadržaja“, odgovaraju na naš upit iz Valamara o načinima na koji privlače i zadržavaju radnike. 

Ističu i kako su uspješno popunili sva tražena radna mjesta, a tijekom vrhunca sezone angažirat će kao i uvijek dodatno studente i učenike. 

„Nemamo iskustava s nepopunjenim radnim mjestima. Međutim, činjenica je da je na hrvatskom tržištu sve manje kuhara s iskustvom, a potražnja za istima je iz godine u godinu sve veća“, zaključuju iz Valamar Riviere. 

TROJIĆ: HOTELIJERI SU U BOLJOJ POZICIJI 

 „Ove godine je posebno došao do izražaja problem s nedostatkom radnika u turizmu jer smo imali dvije pandemijske godine u kojima je naša sezona trajala mjesec ili dva i utoliko je radna snaga zbog životnih potreba otišla u inozemstvo“, započinje razgovor o ovoj temi Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik.  

„S druge strane hotelijeri su u boljoj poziciji jer su imali veći udio stalno zaposlenih, a i uvjeti rada ponešto su im bolji u odnosu na ugostitelje jer imaju regulirano prekovremene sate i slobodne dane. Iako su im plaće prosječno niže“, kaže Trojić uz opasku kako je ostalo malo prostora poslodavcima za poboljšanja. 

„Da su stara vremena sa starim plaćama ja bih rekla – neka dignu plaće pa će riješiti problem. Ali ovo je trenutno situacija u kojoj troškovi bujaju i inflacija raste, teško da će poslodavci imati prostora jer je financijski teško dovesti radnika“, ističe. 

KVALITETA RADA OPADA, UVOZ RADNIKA JE NAŠA STVARNOST

Trojić apostrofira kako se osjeća i pad u kvaliteti turističkog sadržaja zbog ove problematike. 

„Nisu samo 'domaći' bili kvalitetna radna snaga, mi smo imali i iz regije odlične radnike. Ali zadnje dvije godine došlo je do odljeva, ili na sjever Hrvatske ili u inozemstvo i oni se više neće vratiti. Izgubili smo kičmu radne snage koju smo imali u Dubrovniku sezonski“, kaže Trojić i dodaje kako je generalno kvaliteta radnika pala i sigurno jest da će se uvedena radna snaga morati uključiti u edukacije. 

„Mi bi kao država trebali relaksirati određene mjere u smislu olakšanog rada za studente i učenike, a rekla bih i povremeni rad regulirati. To su jedino mjere koje bi u kratkom roku mogle polučiti rezultate, sve ostalo je dugoročni plan uvoza radne snage, a prvo moramo 'preživjeti' ovu sezonu“, govori Trojić te dodaje kako su učenici i studenti prošle godine 'iznijeli' sezonu. 

„Upravo Komora inzistira da se administrativnom mjerom povećanja neoporezivog dijela, koji sada iznosi 15 tisuća kuna, dozvoli većem broju studenata da u dužem periodu konkuriraju na tržištu rada. Oni vrlo brzo 'ispucaju' kvotu od 15 tisuća kuna i naravno da onda ne žele ući u oporezivi dio, pa više ne rade. Na taj način se stvara rupa na tržištu rada, a ovo bi bio jedan način kako bi se sanirao požar“, govori. 

Trojić zaključuje kako će iduće godine trebati početi ranije tražiti radnu snagu koju ćemo uvoziti iz inozemstva i raditi na njihovoj edukaciji. 

„Mi ne možemo više biti u zabludi i misliti kako će se u Hrvatskoj stvoriti neki radnici koji ne postoje. Na našem prostoru smo okrenuti turizmu i ne može očekivati kako će sto posto stanovništva raditi u turizmu, uvijek postoje neki drugi interesi. Mislim da su iluzorne i one priče kako treba mijenjati strukturu našeg obrazovnog sustava i da će se onda stvoriti neka radna snaga, i na to više ne treba računati. Mi moramo uvoditi strateške politike uvoza radne snage i to je naša stvarnost“, zaključuje. 

Iz tiskanog izdanja Dubrovačkog dnevnika