„Većinom se radi o zelenom pojasu, pazilo se da se ne naruši vizura grada. Koliko sam ja upoznat, o svemu tome se vodilo računa. Jedini po prirodu dvojbeni faktor su golf tereni, i to kroz korištenja zaštitnih sredstava, potrošnju vode. Kod ovakvih projekata nastoji se koristiti vodu iz umjetnih akumulacija, a ne pitku vodu. Zaštitna sredstva se ne koriste po cijeloj površini terena, nego samo se tretiraju rupe. To su standardne mjere koje se koriste po razvijenim zemljama. Austrija, recimo, ima dosta golf terena i visoke ekološke standarde. No u slučaju Srđa struka će biti ključna u donošenju konačne odluke“, izjavio je Zmajlović za tportal.hr, dodavši kako ni sama apartmanizacija nije sporna budući da je samo četiri posto od ukupnhe površine namijenjeno izgradnji istih.

Isto tako, smatra kako treba inzistirati na svim projektima koji su od nacionalnog ili lokalnog interesa čije studije na okoliš pokazuju da su oni poželjni i kako nisu štetni, bez obzira na mišljenje građana. „Postupak pri mom ministarstvu je u tijeku, dozvolite da pričekamo njegov kraj“, zamolio je za strpljenje.

No, kad se govori o projektu HE Ombla, ima drugačije mišljenje. Napominje kako krajem devedesetih godina, kada je Hrvatska radila studiju utjecaja na okoliš, nije bila dužna primjenjivati EU Direktivu o staništima.
„Ne radi se o nestručnoj nego o nedostatnoj studiji, jer nisu rađene sve procjene na temelju kojih bi se mogao ocijeniti utjecaj tog projekta na okoliš. Ako želimo biti ozbiljna članica Europske unije, moramo voditi računa o usklađenosti investicija s europskim standardima zaštite okoliše. Za mjesec dana ide novi Zakon o zaštiti okoliša. Baš smo nedavno dobili i zadnje primjedbe Europske komisije koje smo uvrstili u zakonsko rješenje. Postrožujemo uvjete dobivanja ovlaštenja za procjene utjecaja na okoliš te iste proširujemo i na fizičke osobe. Nije nam, dakle, jedino važno da pravna osoba ima licencu, nego nas zanima jesu li osobe koje u njoj rade kvalificirane obavljati posao za koji se natječu. Izradit ćemo bazu ljudi s ovlaštenjima i obvezat ćemo ih za usavršavanje, dakle, cjeloživotno obrazovanje. Oduzimanjem dozvola onima koji se ogriješe o pravila vjerujem da ćemo vratiti poljuljano povjerenje građana u institut studije utjecaja na okoliš“, izjavio je Zmajlović.

Iako Hrvatska vapi za investicijama, napominje kako to ne znači da treba zanemariti okoliš i prirodu. „Ukoliko se pokaže da je Ombla najbogatiji speleološki objekt po biološkoj raznolikosti i da su tamo doista pronađene endemske vrste i da bi njegovo ugrožavanje ili čak uništavanje bilo vrlo teško kompenzirati, onda sigurno ne bismo smjeli ići u taj zahvat. Bit će, međutim, situacija kad ćemo trebati odlučiti da zbog značajne gospodarske koristi uzmemo djelić prirode ili uradimo intervenciju nauštrb okoliša. No morat ćemo nešto zauzvrat dati prirodi. Recimo, neki drugi slični prirodni lokalitet staviti pod zaštitu i slično. Stoga ćemo propisati kompenzacijske mjere, jer priroda i čovjek moraju ići jedno s drugim u korak, na način održivog razvoja. Jedino tako možemo generacijama nakon nas omogućiti da uživaju u prirodnim bogatstvima naše zemlje“, zaključio je Zmajlović na tu temu.

Podsjetimo, Zmajlović je nadavno izjavio kako, prema njegovim neslužbenim informacijama, se radi o staništu s nizom, na stotine, endemskih vrsta, a čije je mišljenje podržala i Mirela Holy koja je tom prigodom upozorila kako je odustajanje od navedenog projekta bila jedna od točki plana 21.

Dubrovački dnevnik / T-portal