Uvod je to u raznovrsne programe koji će obilježiti tekuću godinu kao Godinu Statuta u organizaciji Grada Dubrovnika, Turističke zajednice grada Dubrovnika i dubrovačkih kulturnih institucija.

Tematski razgled Grada u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika koji će vodi autorica i vodičica Lidija Begić, organizira se besplatno za posjetitelje i građane, svake subote u 10 sati na hrvatskom jeziku i u 12 sati na engleskom jeziku, od 19. veljače do kraja mjeseca te tijekom ožujka i travnja, uz obveznu prethodnu najavu.

"Možemo reći kako je ovo jedan uvodni program u niz budućih događanja koja će obilježavati ovu tekuću godinu kao godinu Statuta. Nadam se kako ćemo zainteresirati sugrađane," izjavila je direktorica TZ grada Dubrovnika Ana Hrnić.

Vodičica Begić je iznijela niz zanimljivosti o temeljnom pravnom dokumentu dubrovačke komune. 

"Ono što je važno uz Dubrovački statut je duljina njegovog trajanja. Puno je zakona, pravnih akata koji su nastali puno iza našeg Statuta, a puno su kraće trajali. Naš Dubrovački statut je trajao dulje od Dubrovačke Republike jer je nastao još dok je Dubrovnik bio komuna. Njegova najveća vrijednost jest činjenica kako je trajao punih 500 godina, gotovo nepromijenjen i ostao je na snazi do samog pada Republike. To je zaista rijetkost u svijetu. Nećemo reći kako je jedini, ali je jedan od rijetkih takvih pravnih akata," kazala je Begić. 

Zanimljivo je što se u njegovom samom nastanku, u 13. stoljeću, formiralo puno toga što i danas određuje Grad. Kako je tijekom vođenja istaknula Begić, izgled Grada je već tada isplaniran i tadašnje odluke su vidljive i danas. Ulica od Puča bila je 'via comunis' po kojoj su se ravnale ostale ulice. Statut je jasno određivao granice između javnih i privatnih površina, u javne se nije smjelo ulaziti građevinama, a već tada je postojalo i nešto slično onome što je danas građevinska dozvola - za gradnju uz javnu ulicu trebalo je tražiti dopuštenje kneza, a građevine koje to nisu imale bi se rušile, bez obzira koliko moćan bio njihov vlasnik. Određeno je bilo kako prozori ne smiju izravno gledati u tuđi, kako bi se štitila privatnost ljudi koji žive u svojim domovima, a ako bi se to i dogodilo, morali bi se pomicati. 

"Ovaj Statut govori o tome kako je nastao ovaj Grad, tada je urbanistički isplaniran. Vidljivi su tragovi onoga što je tada odlučeno. Konkretno, urbanističke zamisli iz tog vremena ne samo da su provedene nego su vidljive do današnjeg dana," kaže Begić.

No, to nije jedino što pokazuje koliko je dubrovačka komuna bila posebna. 

"Volimo se dičiti time kako smo posebni, što jest istina. Tako, već u 13. stoljeću, u Dubrovniku, a ne i u drugim komunama, vrijedi iskaz stranca. Nisu ga priznavali u bilo kojim drugim mediteranskim komunama, pogotovo ako je stranac bio jedini svjedok ili ako su oba svjedoka bili stranci. A u Dubrovniku su se uzimali u obzir iskazi stranaca, samo je bilo važno da se oni zakunu na svoje religijske knjige ili vrijednosne religijske predmete," kaže Begić, a sve takve i slične zanimljivosti moći ćete i sami poslušati u vođenjima koja slijede. 

U Godini Statuta grada Dubrovnika upoznajte se s tim temeljnim pravnim dokumentom koji je trajao punih 500 godina i otkrijte kako je utjecao na stvaranje grada kakvog danas poznajemo. U pravnom štivu nema legendi ni slobodnih interpretacija, ali upravo nam povijesne činjenice iz mnogobrojnih poglavlja Statuta  govore o životu svih slojeva dubrovačkog društva sa svim svojim manama i vrlinama kao i o organiziranosti vlasti u očuvanju pravednih međusobnih odnosa. U šetnji dubrovačkim ulicama otkrijte na zanimljiv i poučan način jesu li se obitelji sukobljavale oko nasljeđivanja slično kao u suvremeno doba, nalazimo li u srednjovjekovnom Dubrovniku  građevinsku dozvolu, tko su bili stranci u Dubrovniku 13. stoljeća i koje životinje spominju pravni propisi tog vremena. 

Zbog epidemioloških mjera broj sudionika je ograničen pa je potrebna potvrda dolaska petkom do 17:00 sati, na e-mail: tic.pile@tzdubrovnik.hr ili br.tel: +38520312011.