I DUBROVNIK TREBA HIDROAVIONE! Talijani, Albanci, ali i otočani žele direktne veze, a birokracija sve stopira

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Lucija Komaić, wikipedia.org, Ivona Butjer

Za razliku od mnogih drugih gradova, otoka i manjih mjesta na obali, ali i ostalih mediteranskih destinacija, grad Dubrovnik i dalje nema pristanište za hidroavione. Javnost se s pravom pita zašto to mogu imati Peskara, Ancona, Drač, Rijeka, Pula, Split, Novalja, Lumbarda ili Lastovo, ali ne i sam Dubrovnik. 

Cijeli projekt u Dubrovniku zapinje zbog birokracije, hrvatske realnosti s kojom se, nažalost, jako dobro upoznao direktor tvrtke European Coastal Airlines, njemački biznismen Klaus Dieter Martin, koji je u medijima više puta priznao kako je u borbi s hrvatskom administracijom proveo više od trećine života.

U Dubrovniku nema mjesta za još jedan brod

Zbog administrativnih problema u Dubrovnik još uvijek ne pristižu hidroavioni, a Grad po svemu sudeći još neće napraviti taj iskorak u povezanosti sa svijetom. U Gruž mogu stizati megakruzeri, jahte, grade se marine i komunalne lučice, no mjesta za pristajanje hidroaviona nema, iako je poznato kako hidroavion kada sleti na površinu mora negdje oko Dakse, kad pristiže u Gruž, nije ništa drugo nego još jedno plovilo, brod, jedan od mnogih u linijskom prijevozu.  

Iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja još 2013. godine tvrtki ECA pojasnili su stav kako za uspostavu hidroavionskog pristaništa na pontonima, u luci otvorenoj za javni promet, ako se radi isključivo o infrastrukturnoj građevini, za obavljanje javnog putničkog prijevoza, zahvat se smatra lučkom infrastrukturom sukladnom dokumentima prostornog uređenja.  U slučaju potrebe gradnje dodatnih sadržaja, primjerice uslužnih ili ugostiteljskih, za to bi bilo potrebno mijenjati važeće dokumente prostornog uređenja, što u Gružu nije slučaj.

Za ministarstva je situacija čista, nema prostorne problematike

S druge strane Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture prošle je godine svojim dopisom tvrtki ECA dalo odgovor kako za postavljanje plutajućih ili nepomičnih odobalnih objekata nije potrebna posebna lokacijska dozvola. Drugim riječima za hidroavionsko pristanište u Gružu, prema mišljenju nadležnih ministarstva, nema zakonskih prepreka. Ipak, u Gradu Dubrovniku, točnije Upravnom odjelu za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, smatraju kako bi se hidroavionsko pristanište trebalo riješiti UPU-om Gruški akvatorij, gdje je predložena lokacija u trajektnoj i teretnoj luci, lokacija na Batahovini, koja zbog udara vjetrova nije primjerena, smatraju iz tvrtke ECA.

Dakle, stav je nadležnog Ministarstva kako nije potrebna nikakva lokacijska ili građevinska dozvola za realizaciju hidroavionskog pristaništa u Dubrovniku, odnosno prostorne problematike uopće nema. Plivajući ponton je platforma koja je postavljena trajno na određenoj razini u odnosu na nivo morske vode i služi isključivo kao lučka pokretna infrastruktura za prihvat još jednog plovila.

Kako bi to moglo izgledati u Gružu?

Iz tvrtke ECA imaju prijedlog kako bi se moglo riješiti hidroavionsko pristanište u Gružu, za ukrcaj i iskrcaj putnika, gdje bi se hidroavion zadržavao tek dvadesetak minuta dnevno, što znači da bi ta predmetna lokacija u Gružu tijekom cijelog ostatka dana bila dostupna i drugim plovilima. Radi se o području u nadležnosti Lučke uprave Dubrovnik, koja bi odmah mogla raspisati natječaj. Trenutno lokaciju na kojoj bi se dodao ponton koriste službena plovila, primjerice od policije. Ti bi brodovi  i dalje koristili istu poziciju, s druge strane pontona, odnosno na istoj lokaciji na lučkom području  ništa ne bi bilo izgubljeno.  Sa strane bi bio postavljen mali montažni kiosk za prodaju karata.

Prema drugoj verziji, koja se čini kao najbolje rješenje, ponton bi bio postavljen ispred pristaništa, gdje se hidroavion nikada ne bi zadržavao više od dvadesetak minuta, a sam ponton  manja je prepreka na ovom pristaništu od većih vezanih brodova. Osim toga, isti ponton tijekom cijelog dana mogao bi se koristiti za privez drugih brodova linijskog prijevoza putnika, od kojih bi hidroavion bio samo jedan od mnogih, poput primjerice brodova Jadrolinije.

 Dubrovčani nažalost i dalje tek zavide drugim mjestima, otocima i gradovima, čak i u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, gdje građani mogu koristiti i ovaj atraktivni način prijevoza. Ne treba naglašavati kako se radi o prekrasnom panoramskom letu koji je istovremeno od iznimnog značaja za turizam i samu destinaciju. 

Dubrovnik direktno povezan s jadranskim destinacijama u Italiji i Albaniji

Novo Upravno vijeće Lučke uprave Dubrovnik ove bi srijede trebalo imati sjednicu na kojoj bi već mogli krenuti u rješenje ovog problema, a Dubrovnik bi tako mogao dobiti novu ponudu prijevoza i novu šansu za sam grad, ali i otoke. Time bi se otvorile nove mogućnosti direktne povezanosti sa Splitom, Korčulom, Lastovom i drugim destinacijama diljem hrvatske obale, ali i s Ankom i Peskarom, dok interes za uspostavu direktne linije stiže također iz luka Bari i Brindisi s juga Italije.

 Također, nakon prekida brodske linije, iz Ministarstva prometa Albanije izrazito su zainteresirani za uspostavu hidroavionske veze Drač-Dubrovnik. Isti dan su nadležno Ministarstvo i Lučka uprava Drač neposredno na terenu predložili prometno tehničke mogućnosti za lokaciju i operativno korištenje pontona hidroavionskog pristaništa u luci Drač te je ugovoren hodogram svih aktivnosti uz direktnu potporu Ministarstva na realizaciji ovog projekta.

Dok u Italiji, Albaniji, ali i drugim hrvatskim destinacijama za ovaj vid prijevoza imaju veliki interes i predlažu rješenja, Dubrovnik i dalje bira izolaciju te umjesto traženja rješenja ostaje talac birokratskih problema. Za čije je rješavanje netko biran, ali i plaćen. 

- HIDROAVION SLETIO U ORSAN! 'Uskoro bismo imali komercijalne letove da Županija ima sluha' (FOTO/VIDEO)

ATRAKCIJA U GRUŽU Sletio hidroavion, na probnom letu i župan Nikola Dobroslavić (FOTO/VIDEO)

Popularni Članci