Dubrovnik prvi u uvođenju reda s bankomatima

"Ovo pitanje rješavali smo sustavno kako bismo u konačnici imali dobro rješenje, kako ne bismo došli u situaciju da oštetimo Grad ili u konačnici izgubimo neku od parnica", rekao je gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare na temu "Osvrt na odluku Gradskog vijeća o uklanjanju bankomata u povijesnoj jezgri".

Na konferenciji je govorila i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek koja je kazala kako je Dubrovnik prvi, sukladno napucima Ministarstva kulture, završio proces ugradnje adekvatnih odredbi o bankomatima u povijesnoj jezgri u odluku o komunalnom redu.

Podsjetimo, Gradsko vijeće je na sjednici održanoj 27. lipnja odnijelo odluku po kojoj više neće biti moguće postavljati bankomate ukoliko se ne ishodi dozvola konzervatora, a oni koji su već postavljeni bez potrebne dozvole bit će uklonjeni.

Gradonačelnik Mato Franković je rekao kako je problem s bankomatima krenuo prije godinu dana kada su se počeli pojavljivati  u sve većem broju, a danas ih je 20 na Stradunu i 12 u pokrajnjim ulicama.

''Ukupno su 32 bankomata u povijesnoj jezgri Grada, čime je narušen izgled UNESCO-ove spomeničke baštine. Iz tog smo razloga krenuli rješavati pitanje sustavno kako u konačnici, uslijed budućih sporova i svega što nas čeka, ne bismo došli u situaciju da oštetimo Grad ili u konačnici izgubimo neku od parnica. Tu bih se posebno zahvalio Ministrici i cijelom Ministarstvu kulture koji su zajedno s nama mjesecima radili na rješenju koje smo prije par dana usvojili na Gradskom vijeću'', istaknuo je gradonačelnik Franković.

Objašnjeno je i kakvo je postupanje dalje. Nakon što je Odluka stupila na snagu, Komunalno redarstvo izlazi na teren i utvrđuje imaju li postavljeni bankomati suglasnosti konzervatora. Ako je nemaju, ostavljen je rok od 30 dana da je pribave. Za one koji ne pribave suglasnost u roku kreće odluka o uklanjanju bankomata.  Tada počinje postupak kažnjavanja pravnih i odgovornih osoba. Dnevne kazne su 10.000 kuna pravnoj i 2.000 kuna odgovornoj osobi. Oni koji su iznajmili prostor bankomatima u tom će roku moći otkazati ugovore onima kojima su ga iznajmili i na taj način prevenirati situaciju.

''Prema uputi koje je dalo Ministarstvo kulture jasno je da većina bankomata sada posluju bez suglasnosti te je preporuka svima koji su na ovaj način pokušali iskoristiti benefit položaja da što prije raskinu ugovore jer smatram da se nikome ne isplati plaćati tako visoke kazne'', kazao je također gradonačelnik.

Oni koji se budu žalili žalbe idu na drugostupanjsko tijelo, što je u ovom slučaju Dubrovačko-neretvanska županija . U trenutku kada oni donesu odluku je li Grad postupio ispravno po odluci o komunalnom redu onda rješenje postaje ovršno i Grad može ovršiti vlasnike prostora.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek pojasnila je kako je u rješavanje problema koji se dogodio s velikim brojem postavljenih bankomata u povijesnim jezgrama bilo potrebno sagledati cjelinu i specifičnosti svake povijesne jezgre te su smjernice izradili na način da budu primjenjive u svim sredinama.

Istaknula i važnost projekta ''Poštujemo grad'' jer se u ovim slučajevima dogodila upravo situacije nepoštivanja Grada od strane onih koji ovdje posluju.

''Konkretno u Dubrovniku smo imali situaciju da je određeni dio bankomata tražio i ishodio dozvole, ali u zadnjim tjednima dogodio se veliki broj koji su postavljeni bez dozvola. Proveli smo inspekcijski nadzor i utvrdili koji su to uređaji bez dozvola i tu postupamo sukladno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara i ovlastima konzervatorskih odjela. Paralelno, Grad Dubrovnik se odlučio smjernice ugraditi u svoje odluke o komunalnom redu'', rekla je ministrica Obuljen Koržinek.

Neke od najvažnijih smjernica su: bilo kakva ugradnja ne smije ni na koji način oštetiti kulturno dobro ni njegove dijelove, eventualna ugradnja mora biti usklađena s arhitektonskim sklopom zgrade, sa stilskim i funkcionalnim obilježjima zgrada. Tamo gdje se može dozvoliti ugradnja ona moja biti vizualno neutralna, znači može biti vidljiv samo operativni dio bankomata – ekran i tipkovnica. Nema ugradnje na pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima, osim ako su takva dobra građena kao bankarske institucije. Treba voditi računa o stilski oblikovanim otvorima. Postavljene su i dodatne smjernice o svijetlećim reklamama. Ograničava se broj bankomata u jednom objektu i ne dozvoljava se postavljanje samostojećih bankomata u javnim prostorima, uličnim koridorima.

Završnu poruku koju je uputila ministrica Nina Obuljen Koržinek na tragu je, kako je kazala, projekta dubrovačke gradske uprave ''Poštujmo Grad'':

''Svi oni koji ostvaraju dobit na korištenju kulturne baštine, zbog koje brojni turisti i dolaze, moraju voditi računa o održivosti, o cjelini, o budućnosti''.

Procjena stanja i smjernice za zaštitu i upravljanje krajobrazom

Grad Dubrovnik pokrenuo je javnu nabavu za izradu Krajobrazne studije za administrativno područje Grada Dubrovnika.

Cilj izrade ove studije je daljnja razrada, koja se naslanja na ranije izrađene studije, a koja će pružiti detaljan uvid u inventar krajobraza, njegovo postojeće stanje i očekivane razvojne pritiske. Obuhvatit će i integralnu procjenu krajobraznih kvaliteta te dati detaljne smjernice za daljnju zaštitu, održivo planiranje i upravljanje krajobrazima područja Grada Dubrovnika.

Posebno će se evidentirati područja visoko vrijednih i najugroženijih krajobraza koji su izloženi velikim razvojnim pritiscima. Također, u krajobraznoj studiji će trebati dati osvrt na zelenu infrastrukturu, njenu povezanost s krajobraznom studijom Grada i mogućnostima njezinih razvojnih koncepata. Zelena infrastruktura predstavlja razvojni koncept propisan od strane EU s ciljem zaštite i unaprjeđenja ekoloških vrijednosti prostora.

Rezultati Krajobrazne studije implementirat će se u prostorno plansku dokumentaciju (PPU Grada Dubrovnika i GUP Grada Dubrovnika) i ostale sektorske dokumente i razvojne strategije te će poslužiti kao polazište za održivi razvoj prostora Grada.

Dokumentacija o javnoj nabavi dostupna je u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske. Pokrenuta je 13. lipnja i ostaje otvorena do 8. srpnja 2019. Procijenjena vrijednost nabave je 1.350.000,00 kuna bez PDV-a. Projektne aktivnosti u sklopu ovog postupka provodi Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika.

I ja brinem za svoj Grad

Gradonačelnik Mato Franković podijelio je djeci Dječjeg vrtića Pile slikovnice i bojanke pod nazivom "I ja brinem za svoj Grad", koje je Grad Dubrovnik izradio u sklopu projekta “ReDu - provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika”.

Na ovaj je način i najmlađim sugrađanima približena tematika recikliranja i odvajanja otpada, a posebnost je i ta što je slikovnicu pisana dubrovačkim dijalektom.

''Sve uvijek kreće od najmlađe dobi i na taj način treba raditi, učiti ih kako u budućnosti gospodariti otpadom i biti mudriji u očuvanju okoliša. Krećemo od obrazovanja u vrtićkoj dobi, pa onda i onih malo starijih '', rekao je gradonačelnik Mato Franković ovom prigodom.

Ova, kao i ostalih niz aktivnosti, provodi se kroz EU projekt ReDu, koji uključuje program izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom. Prijavio ga je Upravni odjel za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju.

''Projekt je vrijedan je 1,4  milijuna kuna, od čega je više od milijun kuna bespovratnih sredstava. Kako je jedna od aktivnosti i educiranje najmlađih u vrtićima o tome kako pravilno gospodariti otpadom odlučili smo da je najbolji način to učiniti izradom slikovnice i bojanke. One će biti podijeljene djeci u dubrovačkim vrtićima'', pojasnila je pročelnica Zrinka Raguž.

Uređuje se sportsko i dječje igralište u Sustjepanu 

U sklopu aktivnosti investicijskog održavanja dječjih i sportskih igrališta koje putem ugovornog izvođača, tvrtke Tehnogradnja d.o.o., provodi Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika započela je obnova sportskog terena i dječjeg igrališta u Sustjepanu.

Radovi obnove igrališta uključuju skidanje starog žičanog pletiva na ogradnoj konstrukciji, popravke i bojanje ograde, postavljanje novog žičanog pletiva i ojačanje mreže iza golova, betonsko ojačanje temeljnog zida ograde na sjeveroistočnom dijelu te bojanje zidova i tribina. Popravit će se i obojati sva sportska oprema (koševi i golovi) uz postavljanje novih mrežica, a na tribinama će se izraditi zaštitna ograda visine jednog metra.

Mještani Sustjepana također dobrovoljno sudjeluju u radovima i to košnjom zaraslog bilja i korova na sportskom terenu, a nakon završetka gore navedenih radova preko Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima asfaltirat će se čitavi teren.

Radovi obnove dječjeg igrališta uključuju popravak i učvršćivanje sprava, zamjenu letvica na ogradi igrališta, izradu betonskih temelja i postavljanje anti stres gumene podloge kod tobogana.

Investicija na sportskom terenu ukupno je vrijedna 130.218,38 kuna, a na dječjem igralištu 4.770,63 kuna, sve s PDV-om.

Nakon završetka radova u Sustjepanu započet će radovi obnove sportskog terena Zaton – Soline, a u tijeku je završetak radova i na dječjem igralištu Lopud. Nedavno su obavljeni manji popravci opreme na sportskim terenima OŠ Lapad te na dva igrališta u Novoj Mokošici, u Ulici Marina Kneževića i u Našem domu.

Predstavljen projekt Doma umirovljenika

Gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima i arhitektom Tinom Svenom Franićem predstavio je idejni projekt budućeg Doma za starije i nemoćne koji će se graditi na lokaciji u neposrednoj blizini Opće bolnice Dubrovnik.  Posebnost ovog doma, između ostalog, je i ta što uz stalne ima predviđene i kapacitete za dnevne korisnike.

''Izgradnja doma bilo je jedno od predizbornih obećanja. Uskoro počinje izgradnja prvog doma umirovljenika u Dubrovniku nakon dugo godina, a to je dom u Gruž koji je manjeg kapaciteta, a ovdje se radi o domu većeg kapaciteta, za oko 200 osoba na stalnom i oko 75 osoba na dnevnom smještaju. Ovo je sigurno jedan od kapitalnih projekata ove gradske uprave i vjerujem da će njegova izgradnja započeti do kraja ovog mandata'', rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Riječ je o potpuno novom projekt kojeg je izradio Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Autori idejnog projekta uz arhitekta Franića su i arhitekti Vanja Rister i Ana Martinčić Vareško. 

Kako je objasnio arhitekt Franić  koncepcijom tri izmaknuta volumena postignut je optimalni smještaj raznih korisničkih grupa - od  potpuno pokretnih i aktivnih korisnika preko polupokretnih i nepokretnih korisnika, kao i dementnih u raznim stupnjevima. Sve sobe korisnika doma su orijentirane na istok ili zapad što omogućuje osunčanje  u određenom dobu dana. Sobe su jednokrevetne i dvokrevetne. Posebnu kvalitetu čine krovni vrtovi – terase s južnom orijentacijom.

Dom je opremljen restoranom, liječničkom ordinacijom, prostorima za fizikalnu terapiju te društvenim prostorima – dvoranom za više namjena, knjižnicom i kafe barom. Posebna pažnja  u projektu posvećena je prostorima dnevnih korisnika, s nizom prostornih niša za razne društvene aktivnosti i dnevni odmor.

''Ovim projektom htjeli smo postići toplinu prostora, kako bi ga budući korisnici smatrali svojim domom te ostvariti ugodni, kućni ambijent za korisnike, djelatnike i posjetitelje Doma i tako razbiti predrasude o instituciji, koja sada, osim što pruža medicinske i smještajne usluge, postaje i ugodna sredina za odmor, boravak i druženje starijih Dubrovčana, stalnih i povremenih korisnika Doma'', kazao je također arhitekt Tin Sven Franić.

Zadovoljstvo projektom izrazila je i gradonačelnikova savjetnica za pitanja umirovljenika Olga Muratti, s posebnim naglaskom na ponudu dnevnog boravka.

''Osnovno je da smo najsretniji što će se Dom izgraditi, ali istovremeno da se vodilo računa o dementnim osobama i o dnevnom boravku te, što mi je posebno drago, da se vodilo računa da budući Dom sa svim njegovim planiranim sadržajima pruži kvalitetu življenja i u poznim godinama'', rekla je Olga Muratti.

Uređena 2,5 kilometra duga cesta na Šipanu

Završeni su radovi na sanaciji i uređenju nerazvrstane ceste Suđurađ-Šipanska Luka na otoku Šipanu.

U sklopu radova sanirana je i presvučena novim asfaltnim zastorom dionica ceste duljine 2,5 kilometra.

Radove je u okviru godišnjeg plana investicijskog održavanja prometnica proveo Upravni odjel za promet putem ugovornog izvođača, a vrijednost investicije iznosi dva milijuna kuna s PDV-om.

Započela primjena Odluke o bankomatima, komunalni redari pripremaju rješenja o uklanjaju

Nastavno na Izmjene i dopune Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik 8/2019) kojima je Grad Dubrovnik propisao zabranu postavljanja bankomata i drugih uređaja u otvore na zgradama u povijesnoj jezgri na teren su izašli komunalni redari.

Za ovu svrhu posebno formirana skupina redara proteklih dana provela je izvid na terenu kojom prilikom je utvrđeno da se unutar stare gradske jezgre nalazi 41 bankomat, od kojih 9 imaju valjano odobrenje konzervatora.

Utvrđeni su svi vlasnici preostalih 32 bankomata, a u tijeku je redovni postupak uzimanja iskaza na zapisnik na temelju kojih će Komunalno redarstvo pokrenuti upravne postupke ili protiv vlasnika ili protiv korisnika prostora te će sukladno Zakonu o općem upravnom postupku za svaki bankomat donijeti Rješenje o uklanjaju u roku od 30 dana, ukoliko od dana dostave Rješenja ne ishoduju suglasnost Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Ako vlasnici/korisnici prostora ne postupe po Rješenju izreći će im se novčane kazne koje za fizičke osobe iznose do dvije godišnje bruto plaće, odnosno 10 godišnjih bruto plaća za pravnu osobu. Istovremeno se pokreće i prekršajni postupak na način da će se prekršiteljima svakodnevno izricati prekršajni nalozi koji iznose 2.000 kuna za fizičku osobu, 5.000 kuna za obrt te 10.000+2.000 kuna za pravnu/odgovornu osobu, sve dok ne postupe prema Odluci o komunalnom redu.

Podsjetimo, u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske gradonačelnik Mato Franković uputio je Gradskom vijeću Grada Dubrovnika prijedlog izmjena i dopuna Odluke o komunalnom redu, a koje je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo na 23. sjednici održanoj 27. lipnja. Time je Grad Dubrovnik postao prvi hrvatski grad koji je svojim aktima uredio pitanje postavljanja bankomata koji su prekomjernim brojem počeli narušavati izgled UNESCO-ove spomeničke baštine.