Dosegnuo je jačinu 6 po Richteru i 8. stupanj intenziteta koji opisuje učinke potresa. Razrušeno je gotovo pola starog Stona, šteta je bila velika, no srećom, bez ljudskih žrtava. Povodom potresa koji je jučer pogodio Petrinju, a u kojem je smrtno stradalo sedam osoba, podsjetili smo se svega što je uslijedilo nakon tog stonskog potresa prije gotovo četvrt stoljeća.

Dubrovački vjesnik u broju od 7. rujna te godine tako na naslovnici donosi kako se dogodio potres s epicentrom u Stonu. U samoj tiskovini o potresu ništa nema, ali staro je to prokletstvo tiskarskih rokova.

JURE BURIĆ GOVORI O POMOĆI; JURE RADIĆ MU JE OBEĆAO

Već u idućem broju Dubrovački vjesnik donosi opsežnije priče o potresu.

Župan dubrovačko-neretvanski Jure Burić tako govori kako pomoć ovom području ne smije izostati. Dodaje kako je na području između Primorja i Stona razmješteno šezdesetak kamp-kućica, a dolazi njih još 60 do 80. Vrijeme je to i kad hrvatska vojska intervenira u Stonu. Jure Burić je istaknuo kako se na ovom području i prije živjelo u teškim uvjetima.

Ministar obnove i razvitka Jure Radić kazuje tada kako će za obnovu od države ići 100 milijuna kuna.

Dubrovački vjesnik donosi i priču s generalom zbora Zvonimirom Čermakom, koji kazuje da vojska raščišćava puteve i hrani dio pučanstva.

'STON SE NE MOŽE GRADITI U CIGLAMA'

Previše optimističan nije zapovjednik IV. zbornog područja Ston general Milivoj Petković.

- Bojim se ipak da dani koji dolaze ne budu daleko teži. Naime, prve posljedice su sanirane, i hvala Bogu, nitko nije stradao. To je najvažnije od svega. S druge pak strane, HV je spasio gotovo svu imovinu naših građana, tako da je sada ostalo organizirati život u sasvim novim okolnostima. Ne bih želio uplašiti stanovnike Stona,  Slanoga i Primorja, ali je očito da će posebno građani Stona jedno dulje vrijeme morati živjeti u prilikama onakvim kakve su sada. Istina, one će se iz dana u dan popravljati, ali oni su svjesni da njihov povratak u objekte, koje su silom prilika morali napustiti, neće biti tako brz jer se Ston ne može graditi ciglama, daskama i slično. - kazao je Petković.

Velike su bile i štete na spomeničkoj baštini. Posebno je tu stradala crkva sv. Vlaha u Stonu za koju se smatralo da će je se morati rušiti.

DR. HERAK: POTRES JE NA PODRUČJU GDJE SE MOGAO OČEKIVATI

Zanimljiv je razgovor sa seizmologom dr. Marijanom Herakom, koji je zanimljiv i danas.

Rekao je on da se stonski potres dogodio na mjestu na kojem se to moglo očekivati.

- Učestalost ponavljanja ovakvih potresa na širem području Dubrovnika je oko 20 godina. Da bi se stručno utvrdilo koliko je neko područje podložno potresima potrebna su dugogodišnja, stoljetna istraživanja. I u to vrijeme trebalo bi imati nekoliko potresa da bi se nešto sa sigurnošću utvrdilo. - rekao je dr. Herak, dodajući kako su "Dubrovnik i Zagreb u tom smislu najugroženiji u Hrvatskoj".

Istaknuo je i kako bi potres iz 1667. godine danas srušio sve što nije dobro građeno. Novinar Vlaho Car pitao je dr. Heraka bi li nam onda koristile zviždaljke i baterijske lampe kao što ih nose mnogi Japanci u strahu da ne budu živi zatrpani.

- Rješenje je samo jedno, u slučaju potresa biti u dobro sagrađenoj kući. Potres nikoga nije ubio. Ubijaju stvari koje po ljudima padaju. - naveo je on.

KINEZI PREDVIDJELI POTRES

Novinar pita i o "rupi kod Mljeta", ali i "Nostradamusovim proročanstvima o rušenju jednog starog grada i potonuću njegove glavne ulice".

- Takve priče postoje, ali nisu znanstveno dokazane. I onaj tko u njih vjeruje - neka vjeruje i dalje. Ja ne vjerujem. - dodaje.

Govori dr. Herak i kako se velike količine novca ulažu u istraživanja oko otkrivanja kad će se dogoditi potres, ali je rezultat ispao ravan nuli. Ipak, Kinezi su po tom pitanju nešto i uspjeli.

- Imali su jednu spektakularnu prognozu potresa. Oni su ga predvidjeli i evakuirali grad od skoro milijun stanovnika. Za nekoliko sati dogodio se katastrofalan potres. Glavni podaci su im bili mnoštvo malih potresa koji su prethodili velikom potresu. Ali za nekoliko godina u susjednom većem gradu dogodio se sličan potres, u kojem je poginulo više od 700 tisuća ljudi... Kod nas je rijetkost da manji potresi prethode većem. U pravilu, u nas je prvi i najjači. - rekao je.

Istaknuo je još i kako je Dubrovnik osim pojedinih dijelova povijesne jezgre i Mokošice gotovo u cijelosti građen na stijeni, što je dobro jer građevine na kamenu mogu izdržati mnogo jači potres od onih na zemlji.

NOVI POTRES

Kako to s potresima bude, na stonskom području uskoro se dogodio još jedan potres. O njemu ponovo piše Dubrovački vjesnik u broju od 21. rujna.

No, potres više nije glavna vijest, sad je to ipak Svjetsko prvenstvo u dvoboj jedrenju.

Ali u ovom broju zato je razgovor s dr. Draženom Aničićem, rukovoditeljem Komisije za utvrđivanje štete nastale od potresa. Rekao je on kako je ukupno 350 zgrada oštećeno i neupotrebljivo za korištenje.

Istaknuo je kako je beton rješenje ako želimo da zgrade budu sigurne i čvrste.