Sredinom listopada premijer Andrej Plenković je najavio kako se s novim polugodištem, odnosno 2023. godinom, uvodi besplatan obrok za sve osnovnoškolce u Hrvatskoj. Projekt je to kojeg će 'iznijeti' Ministarstvo obrazovanja, a za njega će država osigurati 550 milijuna kuna. Hrvatske osnovne škole broje 311 tisuća djece, a njih gotovo 80 tisuća živi u siromaštvu.  

„Ne želimo da više bude i jedno dijete u osnovnoj školi koje zbog okolnosti u svojoj obitelji nema sredstva za obrok“, poručio je tada Plenković i naglasio kako će država napraviti sve da se u školama, u najvećoj mogućoj mjeri, jede hrvatska hrana. 

Vijest je to koja je na prvu izazvala salvu – 'bravo' ili 'konačno!' komentara, no na drugo razmišljanje već je povukla niz pitanja, za dio javnosti i skepsi oko mogućnosti realizacije ovog plana s obzirom na prostorne mogućnosti škola, ali i pitanja kadra.

O tome je bilo riječi i na posljednjoj sjednici gradskog vijeća. Vijećnica SDP-a Anita Bonačić Obradović gradonačelnika Mata Frankovića pitala što je s prehranom učenika u osnovnim školama s obzirom na najave Vlade i postoje li kadrovske i prostorne mogućnosti za to izvesti u školama kojima je Grad osnivač.

„Vidjeli ste najavu premijera koja je išla u smjeru da će se osigurati sredstva za iduću godinu da prehrana bude za učenike od prvog do osmog razreda. Na nama je osigurati mogućnosti za to, a priprema se natječaj za proširenje kapaciteta u školama. Vjerujem da možemo to ispoštovati iako nemamo okvirne smjernice“, odgovorio je gradonačelnik vijećnici SDP-a.

O ovom pitanju porazgovarali smo s tri ravnateljice dubrovačkih osnovnih škola, a iz razgovora može se zaključiti kako svaki pohvalan projekt u školstvu sa sobom nosi niz prepreka koje je potrebno premostiti. No, pozitivne promjene u odnosu prema najranjivijoj skupini društva nikada nisu jednostavne i treba iznalaziti rješenja kako bi ostvarili korak naprijed ka jednakim socijalnim prilikama u sustavu obrazovanja. 

DOBAR PROJEKT JER DJECA ČESTO JEDU NEADEKVATNE MARENDE

Nikolina Soko, ravnateljica Osnovne škole Lapad, odmah je na početku istaknula kako pozdravlja odluku Vlade, i kako bi tako stvorile društvene prednosti da se izjednače socijalne mogućnosti djece, prevenira siromaštvo i podigne razina kvalitete prehrane kod učenika. 

„Činjenica je kako puno učenika ne stigne kupiti marendu ili ako je kupe, ta marenda bude neadekvatna. Kada djeca sama kupuju, onda to nerijetko budu čipsevi i grickalice što ne zadovoljava njihove nutritivne potrebe za razvojem, a znamo da je pravilna prehrana posebno značajna u razdoblju odrastanja“, naglašava Soko važnost ovakve ideje. 

Ističe kako je bitno promišljati o mogućnostima određene škole u trenutku kada se novac za obroke iz Ministarstva upućuje osnivačima, u ovom slučaju Gradu Dubrovniku, nakon čega bi Grad u suradnji sa školama trebao organizirati pripremu ili dostavu hrane. 

U OŠ LAPAD POSTOJI MOGUĆNOST REALIZACIJE PROJEKTA 

„Prostorne i organizacijske mogućnosti OŠ Lapad trenutno mogu iznijeti takvu vrstu projekta, ali na način da se u drugom polugodištu potpuno izmijeni organizacija “, uvodi Soko. 

Govori nam i kako bi to vjerojatno bilo u vrijeme velikog odmora, jer učenici nisu u cjelodnevnoj nastavi. „S obzirom na to da je riječ o velikom broju učenika, odnosno njih 523, a blagovaonica može primiti nekih 60-ak, onda bi oni jeli u osam skupina. To podrazumijeva da bi se morali reorganizirati, a vrijeme velikog odmora za skupine ne bi bio kao do sad, svima u isto vrijeme“, pojašnjava Soko.

KUHANJE U ŠKOLI ILI DOSTAVA?

Soko govori kako detalja još uvijek nema, zbog čega im predstoji vidjeti hoće li škola sama pripremati hranu, ili će ona dolaziti gotova i dijeliti se učenicima u određeno vrijeme.  

„Ako bi se hrana kuhala u školi, to bi bilo veliko opterećenje na trenutno zaposlene kuharice, jer broj osoba koje pripremaju hranu sukladno Pravilniku o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkih i pomoćnih poslova, propisuje da se zapošljava jedna kuharica za pripremu najmanje 70 toplih obroka, a s obzirom na trenutan broj učenika prvih i drugih razreda koji koriste uslugu produženog boravka,“ kaže Soko.

Također ističe kako ravnateljima još nisu dostavljeni pisani dokumenti te kako sve informacije dobivaju iz medija, iz kojih se moglo iščitati kako će cijena obroka po učeniku iznositi deset kuna za topli obrok, kuhani ili neki drugi nutritivno vrijedan obrok. Soko naglašava kako je važno unaprijed definirati što je to 'drugi nutritivno vrijedan obrok' i kako je to pitanje nutricionističke struke zbog čega bi se u ovakvu odluku trebalo uključiti i nekoga tko se u takva pitanja bolje razumije. 

JE LI DESET KUNA DOVOLJNO ZA TOPLI OBROK?

Soko nam govori kako je trenutno za obroke u produženom boravku iznos 25 kuna po djetetu, a za deset kuna kaže kako bi se to možda moglo iznijeti u odnosu na količinu. 

„Za taj iznos jasno je da nećemo moći dobiti vrhunsku hranu. U svakom slučaju moraju se slijediti Nacionalne smjernice za prehranu učenika“, govori.

Soko apostrofira kako je odluka koja je donesena i projekt s kojim se kreće svakako vrijedan i za pohvalu, no dodaje kako za njegovu realizaciju treba napraviti detaljan plan.  Ističe i kako će veliki teret u ovom slučaju biti na osnivaču koji je nadležan za utvrđivanje nutricionističkih zahtjeva, uvjeta i načina organiziranja prehrane.

TKO ĆE HRANU DIJELITI UČENICIMA?

„Osoba koja dolazi u doticaj s hranom mora imati sanitarnu knjižicu i zadovoljavati određene higijenske minimume, pa je to sljedeće pitanje koje se ovdje postavlja – tko će tu hranu dijeliti učenicima?“, ističe Soko još jedan važan segment koji zahtjeva rješenje za provedbu projekta. 

„Naše kuharice koje su trenutno zaposlene u OŠ Lapad u periodu kada je veliki odmor, pripremaju obroke za učenike prvog i drugog razreda s produženog boravka“, pojašnjava Soko dodavši kako one ne mogu raditi dvije stvari u isto vrijeme, niti ostaviti kuhanje da bi dijelile obroke učenicima na velikom odmoru.  S druge strane naglašava kako niti učiteljicama, niti spremačicama, dijeljenje obroka nije u opisu posla. 

„Moje pitanje bi onda bilo – ako ta hrana i dođe gotova u škole, tko će je dijeliti učenicima? Ta osoba koja bude dijelila obroke će morati zadovoljavati određene uvjete“, zaključuje Soko i dodaje kako postoji puno upitnika koji su ostali visiti u zraku i kako treba iznaći rješenja za projekt koji je u svakom slučaju pohvalan. 

JOŠ UVIJEK NEMA DETALJA NITI UPUTA OD MINISTARSTVA 

Ravnateljica Osnovne škole Ivana Gundulića, Vedrana Elez, također pozdravlja najavljeni projekt Vlade i ističe kako bi voljela da on zaista i zaživi.

„Ima li svaka škola tehničke uvjete i imamo li osiguran broj sjedećih mjesta i kako će to sve izgledati, još nemamo detaljne informacije“, govori Elez i dodaje kako bi ona kao ravnateljica bila zadovoljna kada bi sva djeca mogla imati besplatan obrok u školi.  

„Nemamo toliko kapaciteta u kuhinji, niti blagovaonici, ali mislim kako će Ministarstvo obrazovanja dati naputke na koji način sve organizirati i to očekujemo. Najave smo vidjeli u medijima, a imali smo seminar gdje je projekt najavljen, međutim ni s kakvim detaljnim uputama“, govori nam Elez. 

SKLOPIVI STOLOVI I SJEDEĆA MJESTA, OPCIJA BEZ VELIKIH ZAHVATA NA ŠKOLAMA

Pitamo Elez misli li da se u gruškoj osnovnoj školi ovakav projekt može iznijeti bez nekih velikih prostornih zahvata ili misli da će se morati ići u velike radove na školi. 

„Danas postoje tolike mogućnosti sa sklopivim stolovima i sjedećim mjestima. Uz malo dobre volje i financijskih osiguranih sredstava, mislim da se to može ostvariti bez nadogradnji. Bili smo kroz neke škole u Slavoniji koje imaju organiziran takav koncept i nemaju toliki prostorni kapacitet, ali imaju prostor koji se pretvara u blagovaonicu, nakon čega se stolovi sklope i prostor je onda za drugu namjenu. U OŠ Ivana Gundulića vidim takvo rješenje“, govori, ali naglašava kako osim prostornog kapaciteta treba razmišljati i o kadru, odnosno kako bi bilo potrebno osigurati dodatno osoblje jer OŠ Ivana Gundulića pohađa 800 učenika. Za kraj zaključuje kako vjeruje da će se najavljeni projekt realizirati. 

U MONTOVJERNI SE KUHA 150 OBROKA ZA UČENIKE DNEVNO

Najmodernija osnovna škola u Dubrovniku je svakako OŠ Montovjerna i tamo su trenutno prostorne mogućnosti sigurno jedne od najboljih, a ravnateljica Lucija Vujica govori nam kako imaju opremljenu kuhinju i blagovaonicu koja može primiti 70 učenika. 

„Od rujna ove godine provodimo program prehrane za učenike od prvog do osmog razreda te se trenutno u školskoj kuhinji priprema 150 obroka dnevno. Učenici koji koriste školsku prehranu topli obrok dobivaju nakon zadnjeg nastavnog sata nakon čega odlaze kućama ili nastavljaju s izbornom nastavom“, pojašnjava nam Vujica. 

Najava besplatnog obroka za svih 424 učenika koliko ih trenutno pohađa OŠ Montovjerna zahtjeva dodatno zapošljavanje djelatnika, a Vujica ističe kako upravo u tome vidi najveći problem, s obzirom na podneblje u kojem živimo i plaće kuhara u turizmu. 

„Treba imati na umu da se hrana priprema prema različitim normativima za djecu uzrasta od 7 do 9 godina, od 10 do 13 godina i za djecu od 14 godina te da će se zbog prostornih ograničenja školske blagovaonice obrok učenicima dijeliti u nekoliko turnusa“, pojašnjava Vujica.

„Pred školama je zaista zahtjevno razdoblje pripreme za realizaciju projekta koje podrazumijeva i djelomičnu reorganizaciju nastave, ali vjerujem da ćemo se uspjeti prilagoditi i omogućiti podjelu besplatnog obroka svim učenicima naše škole“, zaključuje. 

*Objavljeno u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika