„Više vode će nam trebati sigurno. Ne može se sa sigurnošću reći kad će se to dogoditi, no neizvjesnost u vodoopskrbi dubrovačke regije postoji,“ smatra Paviša. Pri tom su najugroženija izvorišta Duboka Ljuta i Ombla. 

RADOVI NA PODRUČJU TREBIŠNJICE REFLEKTIRAJU SE NA NAŠE IZVORE 

U svom radu Paviša podsjeća kako je nakon izgradnje hidroelektrana na Trebišnjici i u Platu ostvareno poboljšanje režima malih voda na glavnim izvorima pitke vode na dubrovačkom području, čime su povećani njihovi prirodni minimumi. No, stanje bi se zbog radova u susjednoj BiH, o kojoj ovisi izdašnost izvora na dubrovačkom području, moglo bitno pogoršati, prvenstveno zbog onih na brani Gorica, koja se nalazi tri, četiri kilometra uzvodno od Trebinja. U pitanju su radovi na sanaciji procurivanja vode u bokovima brane koji su započeti, ali nisu nastavljeni i nije poznato kad je planiran njihov dovršetak. 

Slivna područja izvora na dubrovačkom području, kako podsjeća Paviša, u potpunosti se nalaze na području BiH pa je logično da se sve promjene koje se događaju na tom području automatski reflektiraju i na spomenute izvore. 

„Prije izgradnje hidroenergetskih objekata HE Trebinje, HE Dubrovnik i CHE Čapljina, u izvor Ombla, pored voda iz vlastitog sliva, putem brojnih ponora, dotjecale su vode iz susjednog sliva Trebišnjice. Nakon završetka izgradnje navedenih objekata, dolazi do značajnih promjena u režimu srednjih i malih voda jer je glavnina vode tunelom HE Dubrovnik preusmjerena u Župski zaljev,“ navodi Paviša u svom radu. 

Osim toga, ni male vode Trebišnjice, upozorava Paviša, ne mogu doći do Omble jer je u njenom koritu izgrađen betonski kanal. Tako je korito Trebišnjice pretvoreno u kanal koji je obložen tankom betonskom oblogom, čime je u potpunosti spriječeno gubljenje vode kroz ponore. Kako upozorava Paviša, iz tog je razloga osiromašen ukupni kapacitet voda na priobalnim izvorima dubrovačkih područja, kao i na lijevoj obali Donje Neretve. 

KAPACITETI OMBLE I DUBOKE LJUTE VEĆ SU SE SMANJILI

Zbog svega toga, Paviša smatra kako dubrovačkoj regiji slijedi neizvjesno razdoblje kad je riječ o kapacitetu vode. Sanacijski radovi se u Trebinju moraju nastaviti, s obzirom na to da je ugrožena stabilnost tunelske cijevi i bokova brane, što bi za posljedicu moglo imati znatna smanjenja minimalnih protoka prema Ombli. 

„Kada znamo da je prirodni stogodišnji minimum Omble iznosio 2,4 kubna metra u sekundi, te da je  pritom oko 2,0 kubna metra u sekundi putem ponora dolazilo iz susjednog sliva Trebišnjice, a u međuvremenu u koritu Trebišnjice izgrađen je betonski kanal, smanjenje dotoka iz akumulacije Gorica znatno će smanjiti i minimalne vode Omble. Kada bi se gubici kroz estavelu na lijevom i kroz ponorsku zonu u desnom boku brane u potpunosti zaustavili, stogodišnji minimalni protok Omble smanjio bi se na oko 500 litara u sekundi, a to je današnji kapacitet crpne stanice u Komolcu,“ navodi Paviša u svom radu, a najbolje se ne piše ni Dubokoj Ljutoj. 

„Istovremeno, minimalna izdašnost izvora Duboka Ljuta smanjila bi se na oko 200 litara u sekundi, koliko iznose današnji gubici u dovodnom tunelu HE Dubrovnik, za vrijeme kada je elektrana u pogonu. Međutim, u krajnje negativnom scenariju kada bi sušno razdoblje nastupilo ranije za vrijeme redovnog godišnjeg remonta i kada je dovodni tunel prazan, izdašnost Duboke ljute dodatno bi se smanjila za vrijednost gubitaka u tunelu i na kraju razdoblja remonta izvor bi gotovo presušio. Budući da će se radovi na trebinjskom području nastaviti jer je ugrožena stabilnost tunelske cijevi i povećan uzgon u bokovima brane, sasvim je sigurno da će se minimalni protoci dodatno smanjiti, a to znači da prije svega na izvoru Duboka Ljuta neće biti dovoljno vode za potrebe razvoja, a vjerojatno ni za zadovoljenje sadašnjih potreba za pitkom vodom Župe dubrovačke i zapadnog dijela Konavala,“ upozorava Paviša. 

Prema podacima s kojima raspolaže, raspoloživi višak vode Duboke Ljute, u odnosu na 2011. godinu, smanjio se za preko 75 posto. Zbog  sanacije oštećene betonske obloge na dovodnom kanalu od Trebinja do Zavale, koja je završena koncem 2017., te zbog iznadprosječne suše, raspoloživi višak Omble, u odnosu na 2016. godinu, smanjio se za preko 50 posto. 

'NE MOŽEMO SE PRAVITI DA SE TO NAS NE TIČE…'

S cijelom situacijom upoznat je i načelnik Općine Konavle Božo Lasić koji je kazao kako postoje pokazatelji prema kojima Duboka ljuta, pogotovo tijekom ljetnih mjeseci, ima manje vode nego inače, a kada se izgrade svi planirani kapaciteti u Kuparima i Župi dubrovačkoj uopće te Cavtatu, pitanje je hoće li područja imati dostatnu količinu vode. 

„U Konavlima smo toga itekako svjesni. Stoga je jedan od naših budućih projekta i izgradnja prstena koji će omogućiti opskrbu vode za cijele Konavle iz rijeke Ljute, koja ne pripada trebinjskom nego orjenskom slivu. To znači kako više nećemo ovisiti samo o izvoru Duboke Ljute,“ izjavio je Lasić. 

Kaže kako se ne možemo 'zatvoriti u orahovu ljusku' te se praviti kako se ono što se događa u susjedstvu ne tiče i dubrovačkog područja, a pri tome misli na gradnju na Ivanici, ali i trebinjski aerodrom. Krški teren je porozan i činjenica je kako sve što se događa na Ivanici ili trebinjskom području, automatski utječe i okoliš na dubrovačkom, a prije svega na vode. 

„I Ombla i Duboka Ljuta pripadaju slivu Trebišnjice. Bilo kakva zagađenost koja bi se dogodila u njihovim vodama utjecala bi i na našu vodu, i to je činjenica. Mene ne brine toliko gradnja trebinjskog aerodroma kao takva, neka svatko kod sebe radi što želi, ali pod uvjetom da drugome ne radi štetu. Mene više brinu načini na kojima se u susjedstvu gospodari otpadom i vodom jer sve to neminovno utječe i na naš okoliš, prvenstveno vodu,“ izjavio je Lasić koji stoga podržava stav župskog načelnika Silvija Nardellija kako se dovod vode prema trebinjskom području treba uvjetovati gradnjom kanalizacijskom sustava na Ivanici. Kaže -  nije to hir ni zločesta namjera, nego shvaćanje da neizgrađena kanalizacija i neriješeno pitanje oborinskih voda na Ivanici može zagaditi vodotokove u Župi. A to onda znači problem s kojim bi se mogli susresti i stanovnici dubrovačkog područja.