Jesenski upisni rokovi za Sveučilište u Dubrovniku završili su ovoga tjedna, a Sveučilište ove godine bilježi i neke ne tako dobre brojke. Odgovore na pitanja je li za nedovoljan broj studenata kriva pandemija, demografska slika ili obrazovni sustav koji ne prati trendove,  morat ćemo pričekati neke konkretnije analize. Jedno je sigurno, studij Povijest Jadrana i Mediterana ove godine neće upisivati brucoše. 

Sa Sveučilišta su nam potvrdili kako je ovaj studij ipak preskup za održavanje uz tako mali broj studenata, pa će onih sedam studenata koji su sebe vidjeli na tome studiju ipak morati pričekati godinu ili se odlučiti za neki drugi smjer. Ako uopće druge godine bude veće potražnje od ovogodišnje, jer nije sigurno hoće li se studij iduće godine održati, obzirom na današnje brojke. Sve ovisi o sadašnjim maturantima, odnosno budućim studentima i njihovim željama. 

NEMA RAČUNICE

Profesori na studiju Povijest Jadrana i Mediterana su većinom vanjski suradnici, zbog toga je ovaj studij značajno skuplji za izvođenje. Upravo zbog toga je od presudne važnosti broj studenata koji se prijave na upise, i nije dovoljno samo ispuniti kvotu za održavanje nastave. 

Glasnogovornik Sveučilišta u Dubrovniku Mislav Ćimić nam je istaknuo kako je još uvijek prerano govoriti o konkretnim razlozima lošeg odaziva na studij Povijesti Jadrana i Mediterana, ali je dodao kako se svake godine događaju neke dinamične promjene upravo iz razloga što mnogo faktora utječe na potražnju i odluke o studiranju budućih studenata. 

„Nekada imate godinu gdje su maturanti, odnosno naši budući studenti naklonjeniji humanističkim znanostima, nekada su naklonjeniji prirodnim znanostima. To su promjene koje se uvijek događaju i nisu ništa neobično“, istaknuo je glasnogovornik Sveučilišta Ćimić. 

Otkrio nam je kako je prošle godine slična situacija bila sa studijem Sestrinstva, kada je odaziv brucoša bio poprilično lošiji u odnosu na 2019., ali i ovu godinu. 

„Kolege iz struke su nam to pojasnili. Oni kažu kako je problem prošle godine bila pandemija, zdravstveni djelatnici su bili fokusirani na rad u borbi protiv koronavirusa i jednostavno nisu imali vremena upisivati studije. Upravo zbog toga se ove godine, kada je zdravstvena situacija bolja, dogodio veliki priliv upisa Sestrinstva, jer sada medicinski djelatnici imaju vrijeme i mogućnost studirati“, ispričao je Ćimić. 

DEMOGRAFSKI POKAZATELJI TAKOĐER NISU DOBRI

Ćimić je istaknuo kako je ove godine bilo čak 10 posto manje maturanata, što sa sobom odmah donosi probleme i u manjem broju budućih studenata. No, kada se gleda zbirno, ukupno upisanih studenata je 300-njak, što je, kažu sa Sveučilišta, u rangu prošlogodišnje popunjenosti. 

Studenti prethodnih godina će nastavit imati redovnu nastavu na studiju Povijesti Jadrana i Mediterana.

PREPORUKE JEDNO, SVEUČILIŠTE DRUGO

Je li došlo vrijeme da Sveučilište krene u korak s potražnjom, i smanji broj upisanih studenata pojedinih studija, kao što je Poslovna ekonomija, a što Hrvatski zavod za zapošljavanje predlaže već godinama? Na Sveučilištu u Dubrovniku mjesta za studij Poslovne ekonomije ove godine bilo je čak i više nego prethodne.  Možda Sveučilište preporuke ne uzima u obzir, ali izgleda da ih uzimaju budući studenti i odabiru neke druge smjerove koji ih nakon studija neće voditi ravno na – Burzu rada. 

Od 146 upisnih mjesta na početku upisnih rokova na Poslovnoj ekonomiji, čak 112 ostalo je slobodno za drugi, jesenski upisni rok, a ostaje vidjeti kakva će situacija biti nakon objave konačnih lista jesenskog roka.

Zavod za zapošljavanje preporučio je ove godine povećati broj upisanih i stipendiranih studenata u našoj županiji za studije: Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Medicina, Fizika - nastavnički smjer, Matematika - nastavnički smjer, Biologija i kemija - nastavnički smjer, Latinski jezik i rimska književnost, Informatika - nastavnički smjer, Računarstvo, Farmacija, Medicinska biokemija, Rehabilitacija, Psihologija, Logopedija, Građevinarstvo, Strojarstvo, Geodezija i geoinformatika i Studij za instrumentaliste.

Jedini problem u ovome popisu jest što Sveučilište u Dubrovniku, osim Računarstva, ne nudi niti jedan od ovih studija. Pa tako mladi Dubrovčani koji žele studirati zanimanja koja su prema podacima Zavoda danas tražena nemaju druge opcije već otići iz Grada na neka druga Sveučilišta koja su zadržala korak s realnom potražnjom u Hrvatskoj. 

Iz tiskanog izdanja Dubrovački dnevnik petkom