U Lazaretima je otvorena izložba studentskih radova DUBROVNIK-PLANIRANJE NASELJA I RAZVOJ GRADA, u sklopu desetih Dana kreativnih i kulturnih industrija.
Izloženi studentski radovi rezultat su kolegija Urbanističke radionice I: Planiranje naselja – PROSTORNA VIZIJA RAZVOJA GRADA DUBROVNIKA i Urbanističke radionice II: Preobrazba grada – PREOBRAZBA GRADSKOG SREDIŠTA GRUŽ U DUBROVNIKU, nastali na Diplomskom studiju Arhitektura i urbanizam akademske godine 2022./2023. i osmišljeni su kao jedinstven zadatak s temom planiranja razvoja grada Dubrovnika. Cijeli projekt je realiziran u organizaciji Arhitektonskog fakulteta, Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, uz financijsku podršku Grada Dubrovnika.
U ime Grada Dubrovnika na izložbi je bio Božo Benić, pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša.
"Nakon što su se protekle dvije generacije bavile temom obnove Zagreba iza potresa, pa planiranjem Šibenika, od čega je tiskana vrlo vrijedna publikacija, a takvu ćemo uskoro imati i o Dubrovniku jer je izbo za akademsku godinu 2022./2023. izbor pao na Dubrovnik. Grad Dubrovnik i njegova okolica područje je čija tradicija urbanističkog planiranja seže još u doba Dubrovačke Republike, u 13. stoljeće kad su u Statut upisane važne odredbe koje se odnose na urbanističko planiranje i graditeljstvo uopće. U suvremenom prostornom planiranju na dubrovačkom području može se govoriti od 1960. godine, kad je dovršen prvi Urbanistički plan Grada Dubrovnika, međutim značajnija razmišljanja prostornog razvoja Dubrovnika i okolice započinju izradom plana Južni Jadran od 1964. do 1968., koji je bio jedan od prvih i važnijih planova prostornog razvijanja. Plan je obuhvaćao obalno područje od Općine Makarska do jugoslavensko-albanske granice, dok se unutrašnjost protezala Dolinom Neretve sve do grada Mostara. Na postavkama plana Južni Jadran 1969. izrađen je prvi generalni urbanistički plan Dubrovnika", kazao je Benić i rekao da je tada plan pokrivao prostor veći nego danas, s Dubrovnikom kao središtem i tri razvojne zone.
"Danas se u Dubrovniku prostorni razvoj temelji na dva ključna plana: Prostornom planu uređenja i Generalnom urbanističkom planu, koji su usvojeni 2005. godine, a do 2021. imali su više izmjena i dopuna. S obzirom na protok vremena, gospodarske i društvene prilike i okolnosti, kao i niz novih stručnih podloga, studija i strategija koje su u međuvremenu nastale, Grad je pokrenuo postupak sveobuhvatnih izmjena i dopuna prostornih planova koji za cilj imaju pomiriti složene zahtjeve za zaštitu graditeljskog naslijeđa", dodao je Benić i zaključio da je Arhitektonski fakultet pred svoje studente stavio vrlo složen zadatak, koji je bio usmjeren na temu mogućnosti širenja grada u zimskom semestru, dok je ljetni bio rezerviran za urbanu preobrazbu užeg gradskog područja, odnosno gruškog zaljeva.
Nakon niza predavanja, studenti su se s terenom upoznali na terenskoj nastavi.
Ispred Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu okupljenima se obratio prof. emer. dr. sc. Tihomir Jukić.
"Taj zadatak koji sada imamo je naslijeđe koje imamo već 5,6 godina, da se iz godine u godinu selimo iz grada u grad i pokušavamo proći sve naše prostore i dati neki doprinos, odnosno poticati ih i ukazati na trenutak u kojem se, nažalost, naša struka previše ne cijeni. Tako smo došli i do Dubrovnika. Zašto Dubrovnik? Zato što pruža velike mogućnosti za različite scenarije i razgovore, ja sam bio jedan od onih koji je u početku bio skeptičan i rekao - ne Dubrovnik, to je preteško. Na kraju ipak smo krenuli s Dubrovnik i imali smo izvrsnu potporu! Zašto taj tip zadatka? Vama je jasno da studenti koji su dotada radili samo male zadatke i uvijek ono što vide, a to je stan, kuća, adaptacija, javni prostor su se po prvi put susreli na nečim što je imaginacija, kako raditi nešto što ne vidiš. To je jedan jako težak korak", kazao je Jukić.
"Bavili smo se Gradom, ali ne možete očekivati od studenta da napravi GUP. Ali može razgovarati o tome, dati svoj doprinos u različitim kategorijama. Prošli smo sve teorije planiranja urbanih prostora gradova i to smo pokušali primjeniti. A drugi semestar imamo nešto sasvim drugo, došli smo do Gruža. Zašto Gruž? Nemojmo se zavaravati, teško je reći da je povijesna jezgra gradsko središte današnjeg Dubrovnika, bar ne u funkcionalnom smislu. Mi smo postavili zadatak podizanja kvalitete života, idemo sačuvati stanovništvo koje odlazi i učiniti da to stanovništvo ima razloga za ostanak. Uzeli smo Gruž kao novo središte, koji bi trebao pružiti funkcije koje nedostaju, koje bi bilo mjesto susreta stanovnika", dodao je Jukić i rekao da se studente uči da se štite ono što imaju, uz proces modernizacije.
"Dubrovnik ima tu sreću da ima stečene elemente od kojih kreće - sunce, more, povijesno naslijeđe, turizam se sam lijepi za to, idemo vidjeti kako to ide u gradovima koji to nemaju, pa smo se takvim stvarima bavila. Naša glavna premisa je bila - zaštita da, ali zaštita u funkciji razvoja. I kvaliteta života", zaključio je Jukić.
Asistentica Kristina Perkov slikovno je prikazala ono što su govorili profesor i pročelnik, kroz kratku prezentaciju, naglasivši koliko je bitan ovaj model edukacije kroz koji prolaze studenti .
