Ovaj se tjedan održava Opća skupština UN-a o okolišu. Kažu da smo u plastičnoj krizi, a Dobrović se s time slaže i smatra da se svi trebamo s time upoznati. Objasnio je da su sva mora svijeta puna plastike, a riječ je o materijalu koji ima iznimna svojstva i činimo zločin kada ga bacimo u prirodu, piše HRT. 

- Ona se ne razgrađuje i nikad ne postaje dio kruženja tvari u prirodi, već se fragmentira i vraća nam se natrag u tanjur budući da trećina riba u Jadranu sadržava plastiku u svom organizmu, rekao je. 

Sedam od deset riba u Jadranu u sebi ima plastiku. Dobrović kaže da, prema istraživanjima, postoji jasna interakcija između plastike koja se gomila kao tvar koja se ne razgrađuje, ona se akumulira u vodi, u prirodi, u moru i, nažalost, prisutna je. 

Horvat smatra da treba preventivno gledati da plastika ne dođe u prirodu. 
- Moramo gospodariti komunalnim otpadom jer sav otpad koji se nalazi u moru došao je s kopna, dodao je. 
Rekao je da otpadom treba gospodariti na kopnu i on se ne smije naći na otvorenom prostoru jer sve što je u prirodi, bura će odnijeti u more. 

Problem je i otpad koji dolazi iz susjednih zemalja, poput Crne Gore i Albanije. Rekao je da imaju dobre kontakte s njihovim komunalnim poduzećima i politikom, koja mora primjenjivati one tehnologije koje mogu potpuno reciklirati otpad na kopnu. 

Dobrović je rekao da moramo zaustaviti bilo kakvo odbacivanje otpada u more i rijeke. Dodao je da moramo podvući crtu i reći da si to više ne smijemo dopustiti. 

- Što je neuredniji sustav, to pruža manje mogućnosti za kružno gospodarenje, rekao je. 

Objasnio je da potrošeni materijal predstavlja otpad, no on je sirovina za novu proizvodnju i treba ga dovesti u granulirani oblik koji plastična industrija može iskoristiti kao sirovinu. Dodao je da otpad ne poznaje granice i dobra kvaliteta mora je na dobrobit svih zemalja te nema razloga da se nastavi s neodgovornom praksom odbacivanja otpada u more. 

Horvat je kazao da je u posljednjih 10 godina proizvodnja plastike povećana 10 puta. 
- To znači da sadašnjim pristupom i tehnologijama ne možemo dostići dovoljnu razinu zaštite Jadranskog mora i potrebne su nam nove tehnologije koje će u cijelosti reciklirati otpad i ponovno ga vratiti u ekonomiju, rekao je. 

Govorio je o potrebi za razvojem reciklažne industrije. Rekao je da se sve razvija u dva smjera - sirovine i proizvodnje, a nema razvijene treće dimenzije, a to je reciklaža. 

- Sve što smo proizveli, moramo opet reciklirati i to je velik gospodarski resurs za svaku zemlju. Čisto more treba svima, nečisto more ne treba nikome, kazao je.