Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako su dubrovačka povijest i jedinstvenost prepoznate još 1979. godine kad su upisane na listu svjetske baštine.

"U razdobljima kriza i izazova, Hrvatska je puno puta dokazala posvećenost očuvanju kulturne baštine, a primjeri obnove nakon agresije na Hrvatsku, posebno Dubrovnika, i stradanja mnogih spomenika primjer su prakse koju prepoznaje i uvažava konzervatorska struka diljem svijeta", kazala je Obuljen Koržinek, posebno spomenuvši UNESCO-ve promatrače u ratu.

Župan Nikola Dobroslavić kazao je kako su 'brojni naraštaji sretnici što su živjeli i žive u ovom gradu čudesne ljepote i sklada'.

"Svi oni su u skladu sa svojim mogućnostima štitili i čuvali ovo bogatstvo i ljepotu. Izazova je bilo i ima ih. Dakle, 1979. godine došao je pomoći UNESCO. Prije točno 45 godina upisana je povijesna jezgra Grada na popis UNESCO-ve svjetske baštine i sada proslavljamo tu obljetnicu. Veliki uspjeh i priznanje je i što je prije 15 godina Festa uvrštena na UNESCO-v popis reprezentativne nematerijalne baštine čovječanstva. A prošle godine još i arhivski fondovi Dubrovačke Republike na listu sjećanje svijeta. Dobro je da imamo savjetnike i kontrolore iz tako ugledne institucije. Nadamo se kako će u dogledno vrijeme to imati i Korčula, i Ston", izjavio je Dobroslavić.

"Obilježavamo je u srcu Dubrovnika, grada čija povijest, kultura i tradicija već stoljećima pripadaju cijelom čovječanstvu. Svojom jedinstvenom spomeničkom i nematerijalnom baštinom, ovaj grad predstavlja iznimnu vrijednost, ne samo za nas koji ovdje živimo, nego i one koji mu se iznova vraćaju. Arhivski zapisi iz jedne od najnaprednijih i najorganiziranijih država tog doba važan su resurs za akademska istraživanja u nova povijesna otkrića. Dok nas Festa povezuje u ljubavi prema gradu, njegovim ljudima i baštini, postajući dijelom globalnog kulturnog nasljeđa, UNESCO je Dubrovniku uvijek bio oslonac spremno mu pružajući ruku u teškim vremenima", izjavio je gradonačelnik Mato Franković te pri tom istaknuo primjere.

"I nakon razornog potresa 1979. godine kad smo postali dijelom te obitelji, ali i Domovinskom ratu, kad su promatrači UNESCO-ve misije na kobni blagdan Svetog Nikole 1991. dijelili sudbinu s gradom, šaljući u svijet prva izvješća o razmjerima štete. UNESCO je pokazao brižno lice i kad je upozorio na ugroženost identiteta Grada pod udarima nekontroliranog turizma, bio je to poziv na otrježnjenje, a pri preuzimanju odgovornosti za upravljanje Gradom, prije nepunih 8 godina, spremno smo se uhvatili u koštac s brojnim izazovima koje je pred nas postavio prekomjerni rast turizma. Donesene su i neke nepopularne odluke, ali odluke koje smo imali hrabrosti donijeti. Rezultati nisu izostali. Globalno vijeće za održivi turizam svojim je ocjenama održivosti destinacija prema strogim standardima već dva puta znanstveno verificirao pomake učinjene na pustu Dubrovnika prema punoj održivosti", izjavio je Franković spomenuvši brojne planove i regulative koji su izrađeni po smjernicama UNESCO-a.