test

Srđevci, Nova ljevica i Možemo! poručuju: Zakon o pomorskom dobru je zakon opasnih namjera

Autor: dubrovackidnevnik.hr
Iz stranke Srđ je grad su uputili priopćenje koje prenosimo u cijelosti.

Jučer, 1. veljače 2023. godine, predstavnici platforme Možemo!, saborska zastupnica Ivana Kekin, vijećnici u Skupštini Dubrovačko-neretvanske županije Igra Šain Kovačević (Nova ljevica) i Marko Giljača (Srđ je grad – Možemo!) te Ivica Profaca iz splitske grupe Možemo! kao domaćin, održali su povodom kampanje “Nije dobro za pomorsko dobro” konferenciju za novinare  na plaži Bačvice. 

Split je nakon Komiže druga postaja u seriji tribina koje organizira platforma Možemo!, kojima se želi uspostaviti dvosmjerna komunikacija o nacrtu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i ukazati na potencijalne opasnosti tog zakona na lokalno stanovništvo, prirodu, ali i sve građane Hrvatske.

“Riječ je o zakonu opasnih namjera. Iako nas i ministar i njegovi tajnici uvjeravaju da taj zakon uvodi red i da štiti i čuva naše opće dobro, jasno je da će on zapravo omogućiti da ono što je bilo svačije, u sljedećem koraku postane nečije. Očito se politika Andreja Plenkovića i njegove Vlade u zadnje vrijeme svodi na onu “vjerujete li nama ili svojim očima?”, rekla je Ivana Kekin, dodajući da zakon brojnim izuzecima otvara prostor za ograničavanje ulaza na plaže, za ograđivanje plaža, za isključenje korištenja plaža, za gradnju na pomorskom dobru, za nasipavanje plaža…

“Ako vam se ne sviđa takva ideja da koncesionari – a vidimo po kojem principu se u ovom društvu dijele poslovi – imaju tu vrstu privilegija i moći, potpišite našu peticiju koja je skupila već više od 20 tisuća potpisa, i zajednički izvršimo pritisak na Ministarstvo i na Vladu da ovaj vrlo sporni i nepopravljivi prijedlog zakona povuku iz procedure.”

Igra Šain Kovačević istaknula je da ovaj prijedlog zakona uopće ne uzima u obzir interese lokalne zajednice, nego se pod parolom uvođenja reda legalizira sav nered koji se akumulirao na pomorskom dobru, što radi lošeg današnjeg zakona, ali i zbog njegovog neprovođenja.

“Predlagač se prema obali i otocima ponaša kao da je to prostor na kojemu nitko ne živi. Nisu problem samo plaže, problem su vezovi, problem su muli, mandrači, lučice, sportske luke, problem je jednostavno naš način života i ovakvim zakonom ugrožen je identitet Dalmacije i Mediterana”, rekla je Igra Šain Kovačević.

Marko Giljača dodao je da je ovaj zakon zapravo podloga za manipulacije i za nastavak klijentelizma kojem svakodnevno svjedočimo. On smatra da je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama samo dio paketa u kojem su Zakon o gradnji, Zakon o strateškim investicijama I Zakon o prostornom uređenju, a “svi oni zajedno zapravo imaju namjeru ubrzati koncesioniranje i nastaviti s izrabljivanjem naših prirodnih resursa i našeg prostora”.

“Sve to vodi prema zatiranju kvalitete života lokalnog stanovništva i svih naših gostiju koji dolaze na obalu. Zato bi zakone trebalo raditi gledajući potrebe ljudi koji tu žive, i onda naći pravu mjeru kako gospodarski upravljati s tim prostorom”, rekao je Giljača, dodajući da je obalna crta zadnja crta obrane.

Rezultat dosadašnjeg pritiska javnosti jest i stalno povlačenje Vlade i nadležnog ministarstva u pojedinim točkama ovog Prijedloga Zakona, pa je pozvao sve građanske inicijative, političke stranke i pojedince da pojačaju pritisak i “da glasno i jasno kažu da ne žele ovakav zakon”.

Ivica Profaca smatra da je borba za povlačenje ovog zakona i općenito borba za pomorsko dobro zapravo borba za očuvanje prostora kao jednog od posljednjih resursa koji pripadaju svim građanima.

“Za Split je to posebno važno zbog njegovih dvadesetak kilometara obale, pa bi čak i otškrinjavanje vrata privatizaciji toga prostora značilo da Grad Split neće definitivno moći njime upravljati”, rekao je.

Odgovarajući na pitanja, Ivana Kekin je rekla da je iz nacrta zakona jasno da je prva misao kojom se zakon vodio bolja “konzumacija” obale, dok je zaštita obale i prirodnih resursa u sasvim drugom planu.

“Zakon ima jednu konstantu: u svakom članku prvi stavak kaže da je nešto zabranjeno, a drugi stavak navodi koja je iznimka, bilo da je riječ o ograđivanju plaža i ograničenju korištenja, gradnji, nasipanju plaža… I te iznimke su neprecizne, samo kažu da na njih ima pravo nositelj koncesije. Da su htjeli precizno to ograničiti, oni bi to stavili u zakon. Dakle, otvara vrata različitim tumačenjima, a znamo kako će ga se tumačiti. Barem oni koji će kontaktirati A.P. po potrebi”, rekla je Kekin.

Kako je istaknuto na konferenciji, zanimanje za tribine, ogroman broj potpisnika peticije, masovno sudjelovanje u javnoj raspravi o nacrtu zakona, te brojni prosvjedni skupovi svjedoče koliko je ova tema građanima važna, i kako su prepoznali svu štetnost predloženog zakona.

Kampanja “Nije dobro za pomorsko dobro” se sljedeći tjedan nastavlja tribinama u Puli i Rijeci i završava sredinom veljače u Korčuli i Dubrovniku.

Popularni Članci