Nositelj liste je Đuro Capor.

"Ponosan sam što vam mogu predstaviti listu Možemo! i Srđ je Grad za desetu izbornu jedinicu. S nama s ljudi koji će predstavljati interese ljudi u Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i na našim otocima. Radi se o ljudima koji su prekaljeni borci za javno dobro i koji su u svojim gradskim vijećima, županijskim skupštinama godinama se zalagali za sve ono što je interes naših lokalnih zajednica. Na isti način kao što smo mi već 18 godina u borbi za Srđ izdržali i pobijedili u svim pravnim postupcima, arbitražama, također ćemo interese ljudi braniti, štiti, promovirati  u Hrvatskom saboru. Želim ukazati na još jedan aspekt našeg programa, a to je da ćemo se baviti ne samo urbanim aglomeracijama već ćemo posebnu pažnju iskazati brizi za ruralna područja, naše otoke. Upravo u otocima vidimo priliku da se razviju u samoodržive zajednice s kvalitetom života koja će privlačiti i liječnike i profesore, sve one deficitarne struke koje pogotovo na otocima, ali i na našoj obali nedostaju", kazao je Capor.

Okupljenima se obratila i Tamara Visković, koordinatorica lokalne grupe Split.

"Velika mi je čast na ovoj listi "čuvati leđa" Đuru, kao osoba koja je iza njega na listi. Dvije su stvari za koje mislim da je važno naglasiti. Prva je ta da ovo jedno strateško partnerstvo između Srđevaca i Možemo! koje traje praktički od početka našeg djelovanja je jedan primjer suradnje i koalicijskog potencijala koji tražimo kroz čitav naš rad. A to su partneri s kojima smo duboko povezani u vrijednostima koje dijelimo i partneri čija će suradnja biti dugoročna, koja neće biti od izbora od izbora. Svi naši partneri su u svakom pogledu ravnopravni sa svima ostalima, i u izborima, na listama, u svom djelovanju, a kasnije i u radu. Spominjem to zbog toga jer smo jučer imali priliku u Splitu održati konferenciju za medije, gdje smo predstavili podršku stranke Direkt, koja je isto tako u Splitu, gdje dijeli slične stavove i vrijednosti kao i mi. Inače radimo jako puno na tome da u lokalnim sredinama nalazimo partnere koji se bave lokalnim temama i koji imaju slične vrijednosti i želje kao i mi te da im dajemo na neki način mogućnost da to podignu na neku višu razinu koja je svima potrebna. Što se Splita i Dubrovnika tiče, vi svi sigurno znate da imamo vrlo, vrlo veliki broj sličnih tema. Ja ću samo naglasiti da su osnovne teme za koje ćemo se mi zalagati u ovoj izbornoj jedinici: stanogradnja, javna stanogradnja, za mlade, za priuštivi najam. I Split i Dubrovnik imaju vrlo složen problem nedostatka stambenih prostora za mlade, neću ulaziti sad u razloge toga, ali u svakom slučaju to je nešto s čime ćemo krenuti odmah. Drugo je regulacija statusa velikih gradova. Ona je bitna, kako za same gradove i upravljanje gradova, tako i za sve one okolne dijelove aglomeracije koji na taj način dobivaju normalnu i pristupačnu skrb u svim uslugama koje nudi veliki grad", kazala je Visković i naglasila da smatra da su te dvije stvari bitne i za Dubrovnik i za Split.

Na konferenciji za medije sudjelovala je i Vinka Lozica, koja dolazi iz Korčule.

"Ponosna sam što sam na listi, zato što su ljudi koji su tu moja osobna inspiracija, ali i inspiracija u svakom smislu za politički i aktivistički rad. Sve ovo što su rekli moji prethodnici i prethodnice je izuzetno važno i možda potencirano otočnoću sredine iz koje ja dolazim. Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija imaju jako puno otoka i problema koji su specifični. Ono što je nama izuzetno važno je održivost. Održivost stanovanja, odnosno života na otocima generalno, održivost zdravstva, održivost prometa, ekološka održivost... Sve ono što je važno na kopnu, posebno je važno na otoku, jednoj ograničenoj sredini koja mora težiti tome da bude samoodrživa. Ja doista vjerujem da mi dijelimo viziju otoka kao samodostatnih cjelina koje će biti poželjne za život, da nećemo morati posebno plaćati liječnike da dođu na otok živjeti već će se morati "tući" da dođu na otok raditi. Da ne moramo preklinjati, stipendirati mlade da se vrate doma, već da imaju priuštive kvadrate koje će poštenim radom kupiti. Da ne moramo brinuti hoće li nam trudnice rađati u presporim brodicama hitne. Da imamo medicinsku skrb, helikoptersku, specijaliziranu medicinsku skrb, da možemo govoriti o turizmu koji će biti dobar i za ljude koji će živjeti u turističkim mjestima i za turiste koji dolaze. Da imamo viziju turizma koji je autentičan, da su to doista mjesta koja žive i u sezoni i van sezone. Da imamo zašto doći na Korčulu, Lastovo, Brač i Mljet i van sezone. Dakle, to je sve ono što ja vjerujem da mi zastupamo. Stvarno se nadam da ćemo dobiti povjerenje jer u programu je jako zastupljena otočnost, problemi otoka. Ono što je nama izuzetno važno je takozvana brza pruga koja bi povezivala sjever i jug Jadrana, ona bi doista puno značila i za gospodarstvo, ali i za život nas na otoku", kazala je Lozical.

Okupljenima se potom obratila Sandra Benčić.

"Htjela bih naglasiti jedan aspekt progama koji smatram da je ključan za obje županije, a posebno za otoke. To je naš program za zdravstvo. Svima je jasno da imamo ozbiljan problem s nedostatkom liječnika, s ogromnim listama čekanja i s izuzetnom lošom perspektivom, kako za primarnu, tako i za druge djelove zdravstvene zaštite upravo u ovim županijama. Sve je teže dobiti liječnika primarne zdravstvene zaštite, o specijalizantima da ne govorim, u  ova područja. Ono što smo u programu zadali jest da je primarna zdravstvena zaštita ono što ćemo najviše sada jačati. Da se vraćamo postavkama Andrije Štampara o tome da su domovi zdravlja ključna mjesta gdje se prima osnovna zdravstvena zaštita. Da ćemo domove zdravlja proširivati i infrastrukturno jačati,u smislu opreme te da mijenjamo sustav plaća za liječnike obiteljske medicine, kako bi te plaće bile na jednakoj razini atraktivnosti onih koje su bolnicama, kako bi potakli zapravo najbolje da idu u obiteljsku medicinu koja mora postati ono što je i zamišljeno, a to je osnova čitavog zdravstvenog sustava. Što se tiče liječnika u svim granama, ono što smo mi predložili i što ćemo definitivno napraviti, osim adekvatnog plaćanja, jest stimuliranje liječnika da rješavaju liste čekanja u javnozdravstvenom sustavu tako što ćemo im ponuditi atraktivne kompenzacije. Ono što je danas situacija jest da oni naravno bježe dio radnog vremena u privatni zdravstveni sustav jer tamo dobivaju adekvatne naknade. Želimo im ponuditi naknade zbog koji će željeti ostati, i prekovremeno, raditi u javnozdravstvenom sustavu, a da bi rješavali i liste čekanja i da bi ponudili bolju zdravstvenu skrb", kazala je Benčić i dodala da se planiraju i paketi za liječnike u područjima gdje su deficitarni, koji će uključivati i rješenje stambenog pitanja, kao i druge pogodnosti, zbog kojih će željeti doći raditi u Dubrovnik, ruralna područja županije, a i na otoke.

"Želim nešto reći iz osobne perspektive jer ovdje provodim puno vremena, imam ovdje obitelj u Dubrovniku. Sama sam svjesna koliko primjerice osnovna skrb, kao što su pedijatri, nedostaje na ovom području. I koliko su ljudi prisiljeni ići u privatni zdravstveni sustav. Pri tome država, umjesto da jača javnozdravstveni sutav, jedini strateški projekt koji ima u zdravstvu daje privatnoj zdravstvenoj ustanovi Medikol. To je potpuno neshvatljivo. Zdravstvo financiramo svi mi, Vlada upravlja našim sredstvima i onda umjesto da daje u javnozdravstveni sustav, daje u privatni. Onda smo svi mi prisiljeni zapravo, jer imamo i odljev liječnika, ići u privatne zdravstvene ustanove, preglede plaćati po 100, 150, 200 eura... To su novci koje mnogi građani i građanke nemaju, zdravstvo im je postalo ogroman dio godišnjeg ili mjesečnog troška. To moramo zaustaviti i vratiti stvari u javnozdravstveni sustav. Ono što također želimo naglasiti jest da smo napravili plan prehrambene samodostatnosti Hrvatske i to je važno za županije koje su turističke. Naime, prema istraživanju koje je provedeno u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 70 posto prihoda od turizma nama odmah odlazi van, u druge države. Zbog uvoza. To želimo okrenuti na način da ćemo jačati poljoprivrednu proizvodnju, ali i prehrambenu industriju, povezivati je s turističkim sektorom, ali i s javnim, da bi zapravo taj novac koji dobivamo od turizma ostajao u Hrvatskoj", kazala je Benčić i dodala da najveći dio prihoda odlazi van, a okolišne i druge štete ostaju, poput visokih cijena stanova i otpada.