Ne postoje riječi kojima bi se potpuno mogla opisati ratna razaranja dubrovačkog područja u Domovinskom ratu i atmosferu koja je tada zavladala. Najbolje ga prikazuju fotografije autora koje su danas sastavni dio bogate građe Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik.

Više od 13 tisuća pripadnika jugoslavenske vojske, uz pomoć srpskih i crnogorskih rezervista, napali su s kopna, mora i iz zraka područje Dubrovnika i jug Hrvatske. Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, došlo je do informativne blokade te su prekinute telefonske i radijske veze. Prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, na Bosanku i Mokošicu. Samo u prvom tjednu listopada poginulo je 27, a ranjeno 100 dubrovačkih branitelja i civila. Među snagama koje su napale Dubrovnik bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa te 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova te 50 oklopnih transportera.

Podsjetimo, Srpski Telegraf je objavio priču o napadu na Dubrovnik u kojoj se zapravo relativiziraju događanja u listopadu 1991. godine. "Istina o granatiranju Dubrovnika" donosi svjedočenja dvojice europskih promatrača koji u tekstu nisu imenovani. U članku se iznose skandalozne izjave primjerice kako je napad na Dubrovnik izazvan od strane hrvatskih branitelja, dok se prema njihovim tvrdnjama JNA ponašala krajnje suzdržano.

SKANDALOZNI ČLANAK SRPSKOG TELEGRAFA! 'Granatiranje Dubrovnika bio je režirani napad Hrvata da izazovu osudu međunarodne zajednice i Srbe opet predstave kao negativce'