Ulje je tako znatno poskupjelo. Danas ga je teško naći po cijeni nižoj od 15 kuna, a koštalo je 10-ak. I cijena masla je narasla – prije se ona kretala između 16 i 20 kuna, a sada taj iznos uglavnom varira između 25 i 28 kuna.  Slično je i s mliječnim proizvodnima poput mlijeka i jogurta. Zabilježene su i znatno veće cijene voća i povrća. Za oko 10 posto su poskupjeli i pekarski proizvodi, a još i više oni koji sadrže integralno brašno. 

CIJENE VOĆA I POVRĆA SKOČILE U NEBO 

Dubrovački dnevnik je razgovarao s nekoliko vlasnika butiga koji su htjeli ostati anonimni, a potvrdili su poskupljenja kojima i sami svjedoče u nabavi. 

„Kilo salate je oko 25 kuna u nabavi, što bi onda značilo da bi ta cijena u maloprodaji morala iznositi oko 40 kuna. Veleprodajna cijena pomadora je također skočila u nebo, kilo je 15,16 kuna, u prodaji bi to onda trebalo biti 25 posto više od tog iznosa,“ pojašnjava nam vlasnik butige dok drugi dodaje kako se to posebno odnosi na ono povrće koje sada izlazi iz sezone. 

„Povrće je potrebno prodavati s 40 posto marže da bi uopće bilo isplativo. Dakle, treba staviti 40 posto marže da bi se nešto zaradilo, jer je kod povrća nešto drugačija priča, ono ima kraći rok trajanja, drugačije je građe. I onda zamislite koje su to cijene na kraju,“ kaže nam. 

NAPRAVITI MARENDU ZA 39 KUNA POSTALO JE NEMOGUĆE

Poskupljenje namirnica odrazilo se i na cijene ponude u restoranima. Zbog poskupljenja namirnica potrebnih za pripremu marendi, i one će poskupjeti. Dubrovčani još uvijek mogu uživati u najpovoljnijim marendama u gradu u restoranu 'Dvije masline', no čini se kako će i one poskupjeti. 

Iz restorana se na sve načine pokušavaju oduprijeti krizi. Posla ima, vodeći su se potrudili zadržati sve radnike i redovito isplaćivati plaće i izvršavati ostale poslovne obveze, no situacija uz dodatni rast cijena namirnica postala je neizdrživa. Uz veliko žaljenje najavili su poskupljenje svojih marendi. Kako su kazali za Dubrovački dnevnik, neće ono biti drastično, radi se o poskupljenju od četiri kune po obroku, no u njega se vjerojatno ne bi ni ulazilo da cijene namirnica nisu naglo porasle. 

I SEZONA JE UČINILA SVOJE 

Stručnjak za ekonomiju i predavač na Sveučilištu u Dubrovniku Ivan Jelčić pojasnio je zašto se u biti događa poskupljenje kojem građani svjedoče. 

„Generalno, poskupljenja ovise o puno faktora. Inflacija postoji, u zadnjih godinu dana, otkako se pojavila pandemija koronavirusa, ona se dodatno ubrzala. Jednim dijelom situaciju, kako kod nas, tako i u svijetu, možemo objasniti državnim potporama. Naime, mnoge zemlje su se odlučile na neponavljanje iste pogreške iz 2008. godine koju je također obilježila financijska kriza, ali tada ne zbog virusa, nego problema drugačije naravi. Tada su vlasti uglavnom odlučile štedjeti što je jako naštetilo gospodarstvu, puno tvrtki je propalo. Sad su države odlučile pomoći, dijele se potpore, ali se dogodio rast cijena,“ kaže Jelčić. 

Drugi faktor koji utječe na poskupljenje je, tvrdi, situacija u kojoj je na svijetu sve više ljudi, a sve manje resursa, svjedočimo i klimatskim promjenama kao i pandemiji koronavirusa, što je također dovelo do neusklađenosti ponude i potražnje. Postoji i treći faktor koji je posebno specifičan za turističke destinacije, među kojima je i Dubrovnik. 

„Ova sezona je ipak jako uspješna, a turisti su podigli potražnju za određenim proizvodima te su, očekivano, i narasle cijene tih proizvoda. U sezoni sve poskupljuje,“ napominje Jelčić. 

NAJBOLJE JE DA SE POČNEMO NAVIKAVATI

Na pitanje treba li očekivati vraćanje cijena na staro, Jelčić odgovara kako je teško da će se takvo što dogoditi. 

„Realno, vrlo je teško očekivati da će se cijene vratiti na staro. Vjerojatno će ostati na razini na kojoj su sada, možda će se tek malo smanjiti ili tek malo povećati. No, možda bi bilo najbolje zaboraviti na to i početi se navikavati na nove cijene,“ tvrdi stručnjak. 

Glavna zamjerka građana je i to što rast cijena uglavnom ne prati i porast plaća. Jelčić kaže da se generalno on ne treba ni očekivati.  

„Očito još uvijek ima više ponude za određenim poslovima, a djelatnici ne traže veće plaće. Prije nekoliko godina, postojala je nevjerojatna nestašica radne snage u turizmu i ljudi su tada počeli tražiti veće plaće koje su dobili. Do 2010. godine, ti su radnici radili za bitno lošije plaće. U nekom momentu su i poslodavci počeli uvoziti radnu snagu iz inozemstva koja je jeftinija. U ovoj sad situaciji sumnjam da će poslodavci povećavati plaće sve dok su djelatnici spremni raditi za ove trenutne,“ istaknuo je Jelčić koji dodaje kako bi se porast plaća s vremenom mogao dogoditi kod više kvalificiranih, stručnijih radnika. 

„Oni koji su niže kvalificirani su i lakše zamjenjivi pa mislim kako oni ne bi trebali očekivati rast plaća,“ kaže  Jelčić uz zaključak – u krizama je izgledno da oni koji su imali puno, imaju možda i više, a oni koji su imali malo, i dalje imaju isti problem. A taj je da – nemaju.