test

SJEĆATE LI SE SEBASTIANA? Krenuli su u sklopu Atlasa, kao mala galerija, a onda postali kultni brend

Autor: dubrovackidnevnik.hr
Od druge polovice sedamdesetih do devedesetih godina i početka rata, u specifičnim okolnostima Coca-Cola socijalizma u Jugoslaviji, razvio se i ugasio jugoslavenski brend proizvoda široke potrošnje, koji su se razlikovali od svega ostalog dotad dostupnog na tržištu.

 Jedinstvena, sistemska estetika žarkih boja, čistih i jednostavnih formi te eksplicitni brending, učinili su Sebastian proizvode predmetima želja za koje se u redu čekalo ispred galerije u centru Beograda, kakvu bismo danas nazvali concept store. Izraz je 1991. skovao talijanski sociolog Francesco Morace, opisujući 10 Corso Como – butik Carle Sozzani u Milanu, koji je izvorno trebao biti knjižara u kojoj se izlažu umjetnine. Ipak, opseg trgovine proširio se na fotografije, odjeću, namještaj… spajajući tako modu, umjetnost, dizajn, pa čak i arhitekturu. Sebastian je bio jugoslavenski concept store, dok taj izraz još nije ni postojao, piše dizajn.hr

Od nastanka 1972. u sklopu turističke agencije Atlas (isprva kao Atlas Art Agency) i početka rada galerije u crkvi Sv. Sebastiana u Dubrovniku, Sebastian je od male umjetničke galerije prerastao u kultni umjetničko-dizajnerski brend. Od 1977., uz izložbeni program i prodaju umjetnina, Sebastian uvodi novi izvor financiranja galerijskog programa: oblikovanje, proizvodnju i plasman roba široke potrošnje – u mreži vlastitih trgovina i prodajnih punktova, koja je do početka devedesetih narasla na četrdesetak prodajnih mjesta diljem Jugoslavije.

Limene kutije, stakleno posuđe, bilježnice, mape, torbe raznih vrsta, ruksaci, pepeljare, olovke, majice, deke, žičane police… teško je uopće obuhvatiti cijeli spektar Sebastian asortimana koji je kroz godine proizveden. Proizvodnja je obuhvaćala gotovo sve materijale, cijelu bivšu Jugoslaviju te prozvođače svih skala: od najvećih industrija do malih obrtnika. Ime Sebastian ostalo je u kolektivnom sjećanju generacija ljudi s ovih prostora, posebno u Beogradu i Dubrovniku, gdje su bile locirane njegove najvažnije galerije. Raspad Jugoslavije i početak rata, bili su glavni uzrok gašenja Sebastiana: period razaranja, propadanja i neprijateljstva bio je jednostavno neizbježan i toliko sveprisutan. Dubrovačka galerija danas, u potpuno drugom kontekstu još uvijek postoji, dok je ona beogradska srušena zajedno sa zgradom u kojoj se nalazila, a mnogi od aktera priče emigrirali su s prostora bivše Jugoslavije.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE

Popularni Članci