Pročelnik Božo Benić uvodno je kazao kako se radi o zakonskoj dužnosti Grada Dubrovnika.

"Ovaj predmet smo zaprimili početkom godine. Prije nekoliko mjeseci je radna verzija koju je izradila Čistoća vijećnicima bila prezentirana. Javno savjetovanje je provedeno od 7. travnja do 7. svibnja. Svi su mogli dati svoje primjedbe, pa je zaprimljeno 13 primjedaba, prijedloga i mišljenja," izjavio je.

"S obzirom na zakonsku obvezu, glasat ćemo 'za' i jer je krajnje vrijeme da se pokrenemo jer smo na 11 posto kod razvrstavanja. Uvijek postoje gori gradovi, ali bolje da se uspoređujemo s boljima, a to je Osijek koji je na 52 posto koji neće gubiti penale nego će moći novac implementirati u sam projekt. Je li se moglo učiniti više? Zakon je loš jer sve ide na jedinicu lokalne samouprave, mi nemamo magični štapić, ali moram istaknuti nezadovoljstvo," izjavila je Anita Bonačić Obradović (SDP), a onda je postavila pitanja oko naplata.

"Naplata odvoza se bazirala na paušalnoj cijeni, računi će rasti. Fiksni dio je 62 kunu bez obzira je li jedan čovjek ili familija što je nepravedno," izjavila je te pitala tko plaća kamere koje su u procesu nabave. Kazala je i kako bi pravednije bilo vršiti naplatu po težini nego po volumenu.

"Edukacija je jedan od najvažnijih segmenata. Kultura odvajanja otpada je nova edukacija gdje bismo trebali razriješiti nedoumice. U budućnosti će svaki korisnik dobiti detaljne upute o odvajanju otpada uz račun, ali one su detaljno objašnjene već sad na našim stranicama. Što se tiče težine i volumena otpada, slažem se kako bi to bilo pravednije po težini mjeriti nego po volumenu, no to bi zahtijevalo velika ulaganja u opremu," odgovorio je direktor Čistoće Marko Iveković.

"Što se tiče kolektivne odgovornosti, to je jedna od najproblematičnijih situacija gdje imate zajednički spremnik. Čuli ste kako postoje različiti alati utvrđivanja. Kad budemo imali takvih slučajeva, bojim se kako će se postaviti sudstvo u ovom slučaju jer je kolektivna odgovornost jako škakljiva definicija," dodao je odgovarajući na pitanja.

"U zgrada u Osijeku postoji ekološki certifikat i te zgrade mogu imati šest frakcija za odvajanje, a napravili su i projekt recikliranih papuča u velikim zgradama gdje na svakom katu stanari mogu odvajati plastiku i papir, a imaju i posebne prostorije za odvajanje," odgovorila je Bonačić Obradović koja je kazala kako bi takvo što funkcioniralo u Mokošici.

"Osijek je odradio sjajan posao, ali imali su i prednost, a to je tip građenja tih zgrada koje imaju smetlarnik. Čim imate veliku prostoriju gdje možete smjestiti spremnike, učinili ste veliku stvar," odgovorio je Iveković.

"Nema teoretske šanse da se ti spremnici stave u zgrade u Mokošici. Mi kao gradski vijećnici smo sad nešto novo doznali, no koliko su doznali naši sugrađani? Mi moramo napraviti infrastrukturne preduvjete i kamere, kamere i opet kamere i utvrđivanje odgovornosti. Mi ćemo kupiti metalni sklopnik koji ćemo surgati na vrh kante, ali govorim o stambenim zgradama. Mi u našoj zgradi imamo jedan komunalni kontejner. Dosad smo odvajali otpad, imao bih 3,4 razdvojene burse i tražio sam 'otok', ali sam išao 200 metara. Moramo naći način kako to približiti ljudima. Moramo tu infrastrukturu približiti kućama, a ne da prolazimo pola grada. Dalje, ako sam ja savjestan, a kolega Vlahušić nije, zašto bih ja plaćao kaznu ako je on neodgovoran? Zašto bismo to svi plaćali, ako je netko neodgovoran?," upitao je Potrebica te zamolio Ivekovića da objasni građanima koliko će plaćati ako su odgovorni i ako to nisu. Upitao je i zašto se ugrađuje otpadomjer umjesto da se preuzeo zagrebački model odvajanja koji obuhvaća vrećice u kojima se prikuplja otpad.

"Ispred nas je jako kompliciran Zakon, a različiti su načini rješavanja. Ne postoji sustav koji nema manu. Zašto otpadomjer? Pobunili ste se što u spremnik ispred vaše zgrade može bacati otpad svatko, no ako se ugradi otpadomjer, oni će se otvarati pomoću kartica. S otpadomjerima vjerujem da ćemo dobiti puno više korisnika. Da moja obitelj u šest mjeseci nijedan put nije otvorila otpadomjer, znači da netko nešto krivo radi," izjavio je Iveković te je kazao kako se ni kod zagrebačkog modela neće moći utvrditi počinitelj ako se vrećica odloži pored spremnika te kako svaki model ima svoje mane.

"Zakonski rok je tri mjeseca te davatelj usluge treba gradonačelniku dostaviti cjenik pa kad gradonačelnik to vidi, moguće da će stići i pred Gradsko vijeće," odgovorio je na pitanje oko cijena.

Jasmin Deraković iz DDS-a pitao je hoće li ostati odredba o bacanju smeća od 19 do 7 sati. Direktor Iveković mu je odgovorio kako je protiv odlaganja otpada tijekom cijelog dana.

"Kad jednom budemo imali sustav otpadomjera moći ćemo onemogućiti predaju otpada tijekom dana. Taj sustav nudi različite mogućnosti", pojasnio je direktor Čistoće.

Đuro Capor iz Srđ je Grad istaknuo je kako je dobro što se pojavila visina iznosa cijena otpada kad i u drugim gradovima tako da se može usporediti. Dodao je da je u Puli 50 kuna, u Zagrebu 40, a u Dubrovniku 60 kuna. Pitao je zašto je iznos veći u Dubrovniku nego u drugim gradovima.

"Bit ćemo suzdržani po ovom pitanju. Čistoća ima dva direktora i u tu cijenu je ukalkuliran trošak drugog direktora"., kazao je Capor.

Franković se osvrnuo na cijenu.

"Mislite da je naveća cijena 60 kuna s pdv-om? Mi smo sredina po cijeni fiksnog plaćanja. Zašto Zagreb ima 40 kuna? Razmišljate li o tome koliko je udaljeno najbliže odlagalište otpada? Ako ćemo plaće direktora uspoređivati sa Zagrebačkim, oni imaju plaće preko 20 tisuća kuna i još mu plaćaju stan i režije kao i troškove za Tesla auto kojega vozi iz Osijeka. Nemojte uspoređivati ništa i reći da je tih 60 kuna za nečiju plaću. Postoje oni koji rade odgovorno svoj posao. Tabak i Iveković rade dobro svoj posao, jedan je direktor a drugi član uprave", pojasnio je Franković.

Iveković je nabrojao što sve spada u uslugu od 60 kuna.

"Od 2008. godine cijene se nisu dirale. Nabava vozila, opreme, različite vrste spremnika, otpadomjeri, oprema vozila, zbrinjavanje otpada... Sve ono što se prikupi moramo negdje zbrinuti i ti su centri udaljeni od Dubrovnika. Bilo bi neodgovorno od Čistoće da taj otpad završi na Grabovici. Papir i karton imaju vrijednost, a sve druge vrste Čistoću koštaju.", pojasnio je Iveković.

Capor je odgovorio Frankoviću.

"Nije primjereno vrijeđati vijećnika bez obzira na to što vam to predsjednik Gradskog vijeća dopušta. Hvalili ste svi Osijek. Je li primjereno da se provodi praksa s više članova uprave? Pitamo se zbog kojih razloga su tamo imenovani. Znam da se osjećate prozvanima, ali pitanje je koji je razlog da ste do odluke donijeli", pitao je Capor.

Franković je Caporu pojasnio zašto neke gradske tvrtke imaju više članova u upravi.

"Odgovoran sam za upravljanje u svim društvima u gradu. U tih pet godina nema niti jedno društvo koje je ostvarilo manje prihoda nego prije. Svi su koristili EU sredstva poput Vodovoda. Niti jedno naše društvo nije došlo u financijske probleme, a to nije jednostavno. Naši građani ne osjećaju negativni efekt nego benefit. Problema je puno. Pitanje je krajinji rezultat koji je važan", kazao je.

Vlahušić je pitao kome treba Lučino razdolje ako se otpad bude odvajao.

"Lokacija je kriva i ono je preglomazno za razinu odgovornog odlaganja otpada. Trebali bi biti na 5 do 7 tisuća tona otpada i bilo bi dobro da kažemo da svaki otpad ima svoju vrijednost", smatra Vlahušić.

Iveković je odgovorio kako je Centar za gospodarenje otpadom posebna firma.

"Slažem se s vama da bi se svi trebali odgovorno ponašati. Najveći izazov je osigurati odvoz i zbrinjavanje biootpada i to je posebno teško u urbanom naselju", naveo je Iveković.

Slavica Grkeš iz DDS-a pitala je kako će se raditi kontrola gostiju.

"Odluka se temelji na zakonu o gospodarenju otpadom. Je li dobro da su prepoznate samo dvije kategorije, to možemo raspravljati. Turiste će dočekati u apartmanu jasne upute jer moraju poštovati pravila", dodao je Iveković.

Capor je pozvao na odgovornost upravljanja Čistoćom.

Pero Vićan je istaknuo kako nije dobronamjerno pričati o falsifikatima kada se spominje Centar za gospodarenje otpadom.

"Upoznat sam s delegacijom koja je bila u Ljubljani i gledala isti centar. Tamo su nazočili i oporbeni vijećnici i brojni stručni ljudi. Ponuda je drastično porasla i nažalost to postaje gotovo normalno u ovom vremenu. Mislim da bi trebalo teške riječi nečime i argumentirati", poručio je Vićan.