Na naše pitanje o rušenju bivše upravne zgrade Dubrovačkih električnih željeznica na prostoru Remize, koju je proteklog vikenda srušio investitor tvrtka Pemo, pročelnica gradskog Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Silva Vlašić kazala nam je kako investitor ne treba imati dozvolu za rušenje objekta na svom zemljištu.

-Ne treba imati dozvolu, ali mora imati glavni projekt uklanjanja nekretnine, te to prijaviti nadležnom odjelu. Investitor tvrtka Pemo nama je prijavila rušenje zgrade – pojašnjava Vlašić.

Pitamo je, a što u slučaju ako je zgrada zaštićena kao kulturno dobro.

-Naravno da se ne smije rušiti. O tome računa moraju voditi investitor i njegov glavni arhitekt. Ako ilegalno sruše zgradu koja je zaštićena kao kulturno dobro, onda oni odgovaraju za taj čin – objašnjava Vlašić.

Je li zgrada u Remizi, koja je sagrađena 1913. godine po projektu praškog arhitekta Václava Vítězslava Chytrýa, zaštićena kao kulturno dobro ili nije, pitamo resornu pročelnicu?

-Iskreno ne znam, to morate pitati konzervatore. Znam da je jedno vrijeme bila zaštićena, pa je onda ta zaštita skinuta, a što je točno s njom sada, zaista ne znam – zaključuje Vlašić.

Da je spomenuta zgrada bila zaštićena kao kulturno dobro, svjedoči i članak 69. Urbanističkog plana uređenja Radeljević-Libertas, koji je usvojen na sjednici Gradskog vijeća u travnju 2011. godine. U njemu pod nazivom Preventivno zaštićeni objekt bivše upravne zgrade Dubrovačkoga električnog tramvaja (rješenje Klasa: UP/I-612-08/08-05/05) – registrirano kulturno dobro, u sklopu konzervatorskih smjernica, stoji:

-Općim uvjetima zaštite i očuvanja za upravnu zgradu ''Dubrovačke električne željeznice'', predviđa se očuvanje osnovnih karakteristika arhitekture secesijskoga obilježja, nastale početkom 20. stoljeća. Polazna postavka za bilo koji zahvat izrada je dokumentacije postojećega stanja. Obnovu građevine potrebno je planirati u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima, uvažavajući osobitosti secesijske arhitekture uz očuvanje i rekonstrukciju oblikovnih elemenata pročelja. U postupku obnove potrebno je zadržati plastičnost i raščlanjenost zidnoga plašta te očuvati oblik i obradu izvornih otvora pročelja. Potrebno je ispitati mogućnost rekonstrukcije razdjelnih vijenaca i elemenata balustrade balkonskih ograda prema izvornoj projektnoj dokumentaciji. Kod rekonstrukcije svih elemenata moraju se koristiti izvorni materijali i tehnika gradnje. Obnovom je potrebno predvidjeti očuvanje postojećega stubišta s kvalitetnim elementima kovane ograde.

Pokušali smo kontaktirati pročelnicu Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žanu Baću, ali nam se nije javila na telefon. Čim dobijemo službeni odgovor konzervatora u vezi Remize, objavit ćemo ga.

Iako se nama još uvijek nisu javili, uspjeli smo doći do njihovog odgovora tvrtki Pemo u kojem je navedeno da u trenutku upita investitora, a to je siječanj 2017., zgrada tramvaja u Remizi nije zaštićena kao kulturno dobro.

-Dana 19. siječnja uvidom u Registar kulturnih dobara RH ustanovili smo kako bivša upravna zgrada Dubrovačke električne željeznice nije upisana u predmetni registar, te stoga ne podliježe odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara – među ostalim stoji u odgovoru Uprave za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture.

Kako je moguće da je zgrada svojevremeno bila zaštićena, što jasno vidimo iz Urbanističkog plana uređenja, da bi poslije ista ta zaštita bila skinuta, što vidimo iz odgovora Ministarstva kulture - to bi trebali odgovoriti dubrovački konzervatori i nadležni iz Ministarstva kulture. Ovako, tvrtka Pemo je iskoristila trenutak u kojemu je nepovratno rušenje sto godina stare zgrade legalno i po zakonu.

Maro Marušić

VEZANE VIJESTI:

REAKCIJE NA RUŠENJE REMIZE 'Spavate li mirno nakon ovoga? Srce mi je stalo kad sam vidjela strojeve!'

TUŽNO, ŠOKANTNO I SJETNO Kasno popodne krenulo rušenje stare Libertasove remize (FOTO/VIDEO)