U duhu ideja vrijednih širenja, TEDx je program lokalnih, samoorganiziranih događaja na kojima je cilj zbližiti ljude da bi dijelili iskustva u maniri TED-a.  Na TEDx eventu se kombiniraju snimke TED govora i nastupi govornika, kako bi se potaknula živa diskusija koja će povezati ljude.  

Led su probili prvi govornici profesor sa Sveučilišta u Dubrovniku dr.sc. Davor Ljubimir i suvlasnik teleprodajne tvrtke Top Shop Branimir Brkljač koji je napušteno vojvođansko selo u Mokrinu preuredio u 'Mokrin House', kuću za boravak i rad digitalnih nomada iz cijelog svijeta.

Čovjek je postao 'ljudski resurs'

Ljubimir je zajedno sa svojom sugovornicom Dolores Brborom publici govorio na temu promišljanja o budućnosti. Tom je prilikom, govoreći o svojoj viziji budućnosti, upitao je zašto novine ne bi izlazile samo onda kada imaju samo nešto za reći, a ne svaki dan. Također je dodao kako se po pitanju budućnosti pita kad će se početi reklamirati zanimljive ideje na televiziji i prestati bučno nabijati komplekse ljudima koji ne piju pivo i ne roštiljaju. Upitao se zašto su ljudi koji žive u razvijenijim zemljama nervozniji i koliko ima onoga što ljudi ne mogu vidjeti ni čuti, ali mogu životinje, uređaji ili tek rijetke osobe.

Govoreći o naprednosti ljudske vrste, kazao je kako su ljudi, koji su nadareni govorom i jezikom, s druge strane iskreirali neljudski svijet te kako jezik vrlo često može unijeti pomutnju. Za primjer je naveo pojam 'voljeti'. Tako će osoba kazati kako voli čokoladu, ali i drugu osobu te kako to nisu dva jednaka osjećaja, premda jezik to sugerira. Osim toga, naveo je primjer jezičkih različitosti pa je tako mjesec u hrvatskom jeziku muškog roda, a zvijezde ženskog, što je u njemačkom jeziku obratno. Podsjetio je kako jezik nalaze i kako su primjerice sve lastavice ženskog roda, mada to nije istina pa temeljem toga zaključio kako  jezik puno toga izokreće.

'Jezik je kasna igračka u rukama umjetnika, ali i medij u čijim je rukama sam čovjek,' kazao je Ljubimir dodavši kako se jezikom ujedno često konstruiraju okviri. Tako se za pojam 'čovjek' u modernom društvu sve više koristi pojam 'ljudski resurs' čime se čovjek stavlja u svojevrsni okvir u kojem on postaje tek radna snaga što je u suprotnosti sa slobodom bića da svrhu pronađe u sebi samome. Stoga je zaključio kako jeziku i govoru treba pristupiti s velikom količinom opreza.

Tesla je govorio o vibracijama i energiji, znanost se tome gotovo smije

U kontekstu govorenja o budućnosti gotovo je nemoguće dodirnuti se i pitanja napretka tehnologije, zbog čega je Ljubimir spomenuo velikog izumitelja Nikolu Teslu.

'Ozbiljni ljudi ovo stoljeće nazivaju stoljećem znanja. Tko danas nije impresioniran dometima moderne tehnologije, tko može odoljeti internetu, telefoniji, nevidiljivim mikročipovima, tko može odoljeti različitim napravama, no kome one služe? Tesla je kazao da ako želiš upoznati tajne svemira treba usmjeriti misli na vibracije i energiju. No, službena znanost na vibracije i energetska polja gleda podozrivo,' kazao je Ljubimir te dodao kako Tesla nije došao do izuma po obrascima koje je znanost postavila pa ga se radije naziva izumiteljem nego znanstvenikom. Ipak, Ljubimir je kazao kako je samo pitanje vremena kad će se proširiti grane znanosti pa samim time i tehnologija.

Ljubimir je govorio iz perspektive 'malog Ivice' koji se stalno nešto pita i želi razmišljati, dok je njegova sugovornica predstavljena kao lik koji želi da je netko vodi i da odlučuje umjesto nje pa smatra kako treba vjerovati medijima i političarima bez dodatnog propitkivanja.

Cijeli život i posao u samo jednom uređaju

Nakon Ljubimira, svoj govor je održao Brkljač koji se dotaknuo pojma digitalnog nomadstva. Uvodno je kazao kako je prva definicija sela najčešće napušteno, oronulo mjesto u kojem žive stariji, nemoćni ili oni koji nemaju priliku poći negdje drugdje, gdje je život težak i mukotrpan. S druge strane, gradovi se najčešće doživljavaju kao simboli šanse, urbanosti i pobjede.

'A ja sada kažem – ajmo malo o globalnom selu premda zvuči kao oksimoron,' kazao je.

Da bi pojasnio svoje viđenje globalnog sela, Brkljač se vratio u prošlost. Velike migracije i razvoj gradova potaknuo je izum parnog stroja, a kapitalizam je zamijenio feudalizam. Daljnjim razvojem tehnologije došlo je i do kompjutora koji su se u početku, kako kaže, jedva mogli ugurati u jednu prostoriju, a danas postoje mobiteli. Kako kaže, transformacija uređaja iz mobilnog telefona u 'naš organ', kako ga je nazvao Brkljač, dogodila se tako brzo da nije bilo vremena da se promijeni njegovo ime jer to danas više nije mobilni telefon obzirom kako putem njega najmanje pričamo, a radimo sve ostalo.

'To ćemo uskoro nositi u sebi, a ne sa sobom. Danas radno mjesto nosimo sa sobom, svoj život nosimo sa sobom, prijatelje nosimo u virtualnom svijetu. Ako je to tako, je li onda uopće važno gdje ćemo biti? Mi danas digitalno nomadstvo tretiramo kao trend, kao nešto hipstersko, no ono je tu da ostane,' kazao je Brkljač.

Zbog toga što više nije važno gdje ćemo biti, Brkljač vjeruje kako bi digitalno nomadstvo moglo ukinuti koncept prebivališta jer ljudi već danas u svom mobilnom uređaju nose život i posao. Za digitalne nomade pojam vlasništva neće biti toliko važan koliko je to pristup. Dakle, neće trebati posjedovati automobil da bi negdje stigli nego će im on samo trebati biti omogućen kao što neće trebati posjedovati kuću nego će im ona samo trebati za korištenje na neko vrijeme dok ne odu na neko drugo mjesto.

Budućnost velikih industrijskih gradova i nije neka

'I sada možemo pobliže zamisliti globalno selo koje nije skup različitih sela nego će to biti jedno selo raštrkano po cijelom svijetu,' kazao je te dodao kako smatra kako budućnost velikih, industrijskih gradova 'i nije baš neka' što se već vidi na primjerima u svijetu. Naime, Detroit je 'do jučer' bio simbol automobilske industrije, a danas je, kako kaže, bankrotirano mjesto.

Publici je poručio kako je važno zapitati se što se sada može napraviti jer 'nijedan stvar nije napravljena, a da nije odsanjana'. Iz svog iskustva je kazao kako se takvim idejama ljudi u početku smiju, nakon toga ignoriraju, a na kraju se i oni pridruže.

'Cilj je ništa, a putovanje je sve,' kazao je Brkljač te dodao kako se ne radi o tome da se zaštitimo od svijeta nego da mu se pridruže baš kao što je to rečeno u pjesmi I'm singing in the rain. Nije poanta plesati s kišobranom i zaštititi se od kiše nego plesati na kiši.

Organizatorica događaja je Viktorija Knežević koja je na samom početku pozdravila sugovornike, ali i publiku koja je ispunila KMD.