Radionicu je organizirala Akademija Šipan u partnerstvu s  Ministarstvom  vanjskih  i  europskih  poslova  Republike  Hrvatske,  Sveučilištem  u  Dubrovniku, uz  potporu  zaklada Alfred Toepfer Stiftung te Stiftung Überbrücken. Radionica je okupila domaće i inozemne znanstvenike i stručnjake, koji su u kontekstu globalnih klimatskih izazova, a uvažajući lokalne specifičnosti diskutirali o  održivom razvoju otoka. 

U ime organizatora i domaćina prisutne su pozdravili Bosiljka Schedlich, predsjednica Akademije Šipan,  dr. sc.  Rino Medić, tajnik Akademije Šipan, Ivica Katić, predsjednik mjesnog odbora Suđurađ te Dubravka Smolić Vlaić,  voditeljica Službe za prijenos znanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. 

Tijekom  uvodnog izlaganja  prof.  dr.  sc. Marijana  Pećarević, prorektorica  za međunarodnu  suradnju i  znanost  Sveučilišta u Dubrovniku istaknula je kako mi nismo samo korisnici eko-sustava već njegov sastavni dio. Također,  naglasila  je  važnost  očuvanja  bioraznolikosti  te  problem  plastike  koji  sve  više  prijeti  našem  planetu.  Između  ostaloga naglasila je i važnost ovakve lokalne inicijative koja može pomoći u rješavanju određenih problema s  kojima se susreću stanovnici otoka te istaknula da veličina otoka može biti njegova prednost jer je ponekad lakše  pokrenuti i provesti projekte na manjim područjima. 

Gudrun Steinacker, bivša veleposlanica Republike Njemačke u Crnoj Gori, istaknula je važnost osnivanja Akademije  Šipan koja  bi  trebala  postati  centar za istraživanje,  diskusiju, inovacije i  suradnju,  te koja  bi  služila kao vrsta  kanala kojim bi stanovnici Elafita pokušali naći rješenja za izazove s kojima se suočavaju.  

Prof. dr. sc. Hannes Knapp, osnivač i voditelj međunarodne akademije za zaštitu prirode na otoku Vilmu, Njemačka,  istaknuo je  da  su  za  suočavanje  sa izazovima  potrebni  angažirani ljudi  te je  to  zadatak  koji  trebaju  preuzeti  domaći ljudi, posebice mladi. 

Prvi dan programa radionice predstavljeni su primjeri dobre prakse održivog razvoja iz Hrvatske i inozemstva  te su između ostalih održana predavanja kao što su Održivost u projektima obnove otoka, Hrvatski otok bez  plastike – primjer Dugog otoka, Zaštita i održiva valorizacija prirode Crne Gore na putu ka EU integracijama,   Korijeni održivog razvoja turizma – Odgovornost i suradnja – “Zašto – Tko i Kako” te niz drugih. 

Drugi  dan  radionice  održana  je  moderirana  rasprava  tijekom  koje  su  sudionici  radionice  uz  pomoć  predstavnika lokalne zajednice pokušali identificirati glavne izazove s kojima se suočavaju stanovnici Šipana i  ostalih Elafitskih otoka. Također, identificirani  su  određeni instrumenti na nacionalnoj i EU razini koji bi mogli pomoći u rješavanju tih izazova. U cilju kontinuiteta zajedničkog djelovanja svih uključenih dionika, izradit će  se koncept projekta koji će kao jednu od aktivnosti osmisliti sadržaj radionice na temu  efikasnog upravljanja  otpadom koja će se održati u  listopadu 2023. 

Dugoročan  cilj  Akademije  Šipan  je  sudjelovanje  u  provedbi  Europskoga  zelenog  plana  putem  projekata  iz  područja zaštite prirode, obnovljivih izvora energije, upravljanja otpadom, zaštite baštine te niza drugih koji će prije  svega  doprinijeti  lokalnom  razvoju  i  unaprjeđenju kvalitete života  stanovnika  Elafitskih  otoka  te  posljedično tome pomoći u stvaranju preduvjeta za ostanak mladih na ovim otocima.

Dodatno, Akademija Šipan  kroz međunarodna partnerstva ima ambiciju prenositi znanja i iskustva RH zemljama Jugoistočne Europe koje  su u procesu pridruživanja EU te im na taj način pružiti podršku u ispunjavanju kriterija u okviru poglavlja 27  – Okoliš.