"Spontano smo se našli, okupili tu, u trenutku kad je objavljena prva lista gradova u kojima će se održati skupovi podrške ženama žrtvama nasilja i kad smo shvatili da Dubrovnik nije na listi. To je zapravo pomalo tužno s obzirom na svjetsku poznatost Dubrovnika, na značaj Dubrovnika kroz povijest. Trebao bi biti nai na karti osviještenosti o nasilju općenito, a ovdje apostrofirano na nasilju na ženama", kazala je za početak Velinka Buljan iz spontano organizirane grupe žena koja se odlučila priključiti akciji. 

"Suglasni smo sa zahtjevima akcije Sigurnost žena je odgovornost države. U svakom slučaju treba izmijeniti kazneni zakon, nasilje ne može biti prekršaj, femicid kao takav treba biti dio kaznenog zakona. Ono što je možda čak i najvažnije u cijeloj priči je da se ojačaju institucije države, u smislu reakcije na nasilje. Tu se možda treba krenuti od temeljne komunikacije djelatnika, javnih službenika koji se susreću sa žrtvama nasilja jer često se žrtve nalaze u situaciji da kad dođu po pomoć nailaze na izjave koje ih demotiviraju i koje u određenoj mjeri stavljaju odgovornost na nasilje i na njih same. Ovdje je prvenstveno riječ o nasilju nad ženama jer one su i statistički najzastupljenije. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u zadnja 24 sata prijavljeno je 22 slučaja nasilja u obitelji. To je što je prijavljeno, a ono što nije je daleko veći broj", dodala je Buljan i naglasila da nasilje ne može biti prekršaj bez obzira o kome se radi, kao primjerice prema starijim osobima koji nisu ni zastupljeni u statistici. 

"U svakom segmentu zaštite žena ima prostora za napredak i rad. Što god postoji, Udruga Deša se aktivno bavi u svom djelovanju podrškom žrtvama nasilja, međutim, prostor za djelovanje i unaprijeđenje na cijelom jugu Hrvatske je izuzetno velik jer mislim da to treba početi prvenstveno od svijesti zajednice i možda žena jer sam dojma gledajući okolinu i slučajeve da one nemaju apsolutno nikakvo povjerenje, pa često uopće ne traže pomoć jer misle da je to uzaludno, da će si samo zakomplicirati situaciju. Evo primjerice, zamislite samo kako je žrtvama nasilja svakog dana se probuditi i živjeti u kućnoj atmosferi tjeskobe. To je kao željezni kavez iz kojeg se ne može izaći, tako da osobe trebaju psihološku potporu", objašnjava Buljan i kaže da to može biti otegnuta okolnost za djecu.

Dotakla se i teme obrazovanja u Hrvatskoj.

"Škola je također mjesto u kojem se od najranije dobi tema nasilja mora početi obrađivati na adekvatan način za djecu i to također ulazi pod ova traženja u akciji, a to je jačanje institucija jer škola je također jedna od institucija", zaključila je Buljan. 

Inače, ovo su zahtjevi organizatora:

1. da Vlada hitno osnuje radnu skupinu koja će raditi na donošenju zakonskih rješenja za reguliranje femicida;

2. definiranje femicida kao zasebnog kaznenog djela u Kaznenom zakonu;  

3. donošenje zakona koji će regulirati sve oblike nasilja nad ženama i staviti sankcioniranje nasilja nad ženama isključivo u kaznenu sferu; 

4. donošenje Nacionalne strategije koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama, u skladu s Istanbulskom Konvencijom i s predviđenim sredstvima za provedbu u državnom proračunu.