Obredi Velikog petka započeli su u katedrali Gospe Velike uz predvoditelja dubrovačkog biskupa Roka Glasnovića. Na Velik petak se ne slavi misa, tako da su održani obredi obredi koji se sastoje od pjevanja Muke po Ivanu, poklona i ljubljenja križa te pričesti dan ranije posvećenim hostijama.

Nakon obreda uslijedila je procesija s relikvijom Kristova Križa ulicama Grada uz zaustavljanje na više mjesta s molitvom i blagoslovom.

Relikvija drva Križa čuva u Moćniku dubrovačke katedrale u prikladnom relikvijaru i smatra se da je tu donesena iz crkve sv. Stjepana na Pustijerni, gdje su se nalazile i neke druge svetačke moći. Fragment drva Križa uklopljen je u relikvijar visok 60-ak centimetara koji ima oblik karakterističnog procesionalnog ili oltarnog križa.

Prema predaji, dubrovački zlatar Jerolim Matov je 1536. godine izradio taj relikvijar. Relikvijar je u obliku tradicionalnog, gotovo pa gotičkog obrasca križa s četiri kraka. Na svakom od krakova nalazi se jedan figuralni prikaz: na vrhu je Bogorodica s Djetetom, s desne strane je dubrovački zaštitnik sv. Vlaho, slijeva strane je prikazan sv. Stjepan budući da se relikvijar veže uz tu crkvu, a na donjem završetku nalazi se lik sv. Marije Magdalene koja iskazuje štovanje ranama od čavala na Kristovim nogama, što se u ikonografiji počinje prikazivati od početka 14. stoljeća.