Studiju je predstavila Višnja Šteko, mag. ing. prosp. arch, voditeljica izrade studije s kolegicom Ines Hrdalo i u nazočnosti pročelnika Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Boža Benića te mnogobrojne publike.

Krajobrazna studija je stručna podloga kojom se dobiva uvid u karakteristike, raznolikost, stanje i kvalitete svih krajobraza nekog promatranog područja. Izrada krajobrazne studije Grada Dubrovnika na detaljnoj, lokalnoj razini daje uvid u inventar krajobraza Grada Dubrovnika s opisom njihovog stanja, trendova, glavnih razvojnih pritisaka i promjena te integralnom procjenom njihovih kvaliteta kao i smjernicama za njihovu integralnu zaštitu, održivo planiranje i upravljanje. Nositelj izrade studije je Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika.

Smjernice i zaključci Studije nisu obvezni, no izrađivačice su izrazile nadanje kako će ona ipak biti implementirana u novi GUP koji je u izradi. 

Vrijednost krajobraza je promatrana kroz prizmu kulture i prirode pa su sukladno tome izrađene karte. Ona je pokazala koji je to krajobraz najosjetljiviji (na mapi je svijetlo sivo najmanje osjetljivo područje, a zeleno najviše). 

„Cijelo područje Dubrovnika, ako ćemo gledati na državnoj razini, bi trebalo spadati u razinu visokovrijednoga. Ovdje smo tražili razlike između najboljega. Dakle, to su obala, potom zaleđe Dubrovnika, s naglaskom na Gornjim selima, Rijeka dubrovačka, pogotovo gornji dio, stijene... Te terase izvan izgrađene zone. Također, padine Srđa i sam Grad koji su neodvojiva cjelina. Morska zona oko Dubrovnika također,“ kazala je Šteko, a Hrdalo se posebno osvrnula na obalu.

„Tamo smo dali osvrt na planirane aktivnosti koje su propisane prostorno-planskom dokumentacijom da se ograniče, s obzirom na vrijednost morskog dijela krajobraza. Recimo, planirane marine, uzgajališta, sportsko-rekreacijski sadržaji na mjestima poput Sikirice. To je nešto što je na državnoj razini značajna točka u prostoru pa smo propisali detaljne smjernice za sve takve prostore unutar zone obuhvata,“ dodala je Hrdalo.

Posebno su se osvrnule i na dubrovačko zaleđe, s naglaskom na Gornja sela.

„Zaleđe je pod izrazitim pritiskom infrastrukturnih objekata – plinovodi, planirana autocesta i sl. Tu mislimo na Kliševo, Mrčevo i sl. Pa smo sugerirali da se u budućim planovima izmjesti iz ruralnih sredina,“ kaže Šteko.

„Te ruralne sredine stvaraju vrlo kvalitetnu i kompleksnu sliku prostora koja je izuzetno potentna za očuvanje i održivi razvoj. Po nama bi Ljubač na državnoj razini trebao imati kategoriju zaštite ruralne cjeline s visokokvalitetnim krajobraznim obilježjima. Tamo je predviđena jako teška infrastruktura za provođenje pravca autoceste,“ dodala je Hrdalo.

Osvrnule su se i na područje Elafita gdje postoji prostor za dodatnom zaštitom, ali i za promišljanje oko buduće gradnje.

„I Elafiti su kao cjelina izrazito vrijedni, posebno prostor ladanjskih sklopova i ljetnikovaca. Na Šipanu još od rimskog razdoblja. Također, i vrijedni klifovi vanjske obalne strane. Radili smo preporuku po kojom bi se tu radili vidikovci kako bi se sve to povezalo u jedinstvenu priču. Tu bismo posebno istaknule Šipansko polje koje je stvarno materijal za prezentaciju, ako ne i zaštitu. Na Elafitima postoji pritisak na povijesna naselja, pogotovo što se tiče gradnje, koja je možda preintenzivna i predimenzionirana za tako mala područja. Planirana je i marina, u čemu također treba biti oprezan s dimenzijama kako se ne bi narušile vizure povijesnih naselja. Ako se ide u planiranje, da se možda one izmjeste uz neke manje kvalitetne rubove. Imamo Suđurađ koji ima prepoznatljivu vizuru s mora, kao i Lopud... Možda da se preispita je li potrebno raditi privezište u svakom od tih mjesta,“ dodala je. Hrdalo je također istaknula mogućnost zaštite Šipanskog polja te je dodala kako je na takav način primjerice zaštićeno Hvarsko polje.

Studijom je predloženo i uvođenje kategorije značajnih vizualno-vrijednih krajobraza koji se odnose na najatraktivnija područja koja imaju snažan vizualno-prostorni identitet. Tu su ponovno kao primjer istaknuta Gornja sela.

„Ona su stvarno očuvana i vrijedna i mislim kako su veliki turistički potencijal u budućnosti, ali samo ako se uspije sačuvati njihov identitet i krajobrazna kompleksnost u prostoru,“ kaže Šteko.

Uz one postojeća, predložena su na uvrštenje u prostorno-plansku dokumentaciju i nova područja prirodnih i kulturnih krajobraza, kao i korekcije postojećih granica.

Prijedlog novih prirodnih krajobraza:

Prijedlog novih kulturnih krajobraza (među kojima su dijelovi Elafita, Gornjih sela, Trstenog...): 

Prijedlog značajnog/vizualno vrijednog krajobraza (tamnijom bojom su ozačena više vrijedna područja):

Tijekom rasprave, Branka Vuković Martinović je dala svoje sugestije. Ona je predložila nešto detaljnije smjernice. Kazala je kako se promjenom zakonske regulative omogućilo da se neke dozvole izdaju temeljem GUP-a, a negdje temeljem PPU-a.

„Za dubrovačko područje se tu dogodila najlošija promjena u odnosu na zacrtane promjene. Mislim kako su i ovdje smjernice trebale biti malo detaljnije. Konkretno, nama se dogodila gradnja na vrhu glavice Gimana, a piše u GUP-u da to nije moguće. Imamo izgradnju i na glavici Montovjerne, svi vidimo jedan objekt, a tu je zeleni vrh,“ kazala je Martinović Vuković te dodala kako su 'bili dužni napraviti kvalitetne planove kojima se ne dozvoljava gradnja na vrhovima brežuljaka, klifovima i sl'.

„To još uvijek piše, ali se još uvijek izdaju takve dozvole,“ napomenula je.