„Ove tribine se prvenstveno rade zbog mladih. Puno se ulaže u prevenciju bolesti, nešto manje u prevenciju prometnih nesreća, premda 140 tisuća ljudi svakog dana strada u prometu, a 15-ak tisuća njih postanu invalidi. Svatko od njih ima obitelj, prijatelje, susjede koji su također pogođeni tom tragedijom. Nesreća će uvijek biti, ali ih se može znatno smanjiti, prije svega trajnom edukacijom od najranije dobi do starosti. Zasad se o svemu tome puno piše, a malo tko se toga i pridržava. Puno se govori o demografskim problemima i padu nataliteta, a ja se ponekad cinično pitam što činimo za one koje smo rodili?“, upitao se Pavela dodavši kako su nedostatak svijesti o opasnostima i manjak svijesti o odgovornosti u prometu razlozi zbog kojih dolazi do prometnih nesreća.

Na tribini je svoju dirljivu priču iznio je Ivo Ogresta, otac Marijana Ogreste koji je teško stradao u prometu.

„Naša tragična priča počela je prije nešto više od sedam godina kada je zbog bezobzirne vožnje na ulazu u Cavtat došlo do teške prometne nesreće u kojoj je moj sin Marijan teško stradao. Od te nesreće, Marijan je u polusvjesnom stanju, bez ikakvih motoričkih sposobnosti i potrebna mu je njega. Netko je od vrhunskog 25-godišnjeg električara napravio nepokretnu osobu ovisnu o drugima,“ izjavio je Ogresta te poručio kako se svatko ponaosob mora potruditi da do nesreća ne dođe.


„Svaka se nevolja može savladati, ali najvažnije je da do toga ne dođe. Svi koji sudjeluju u prometu, profesionalno ili amaterski, moraju se boriti protiv toga. Grozno je vidjeti brojne mladiće i djevojke koje smo susretali po bolnicama i rehabilitacijskim centrima. To su ljudi spremni za početak života, a ovisni o roditeljima. Potrudite se zajedno da do toga ne dođe,“ poručio je Ogresta.

Vuletić je iznio statistički prikaz koji se tiče prometnih nesreći na krajnjem jugu Hrvatske.

„Policija u okviru svojih ovlasti vodi brigu i preventivno o sigurnosti u prometu na cestama. Nisu samo predviđene represije nego i preventivne mjere. Inače, 34 osobe su izgubile život u proteklih pet godina na ovom području, 1192 osobe su ozlijeđene, dogodile su se 1342 nesreće s materijalnom štetom, dok u 1841 nesreći nije bilo ozlijeđenih. To je, kada se sve zbroji, oko 4 500 prometnih nesreća,“ izjavio je Vuletić dodavši kako se najviše nesreća događa od podne do 18:00 sati, na posebnom udaru su motociklisti i mopedisti, a glavni uzrok je nepropisna brzina.

Prisutni su s posebnim zanimanjem popratili Obradovićevo izlaganje o ulozi medija kad je riječ o prometnim nesrećama.


„Došao sam ovdje jer ne spadam među 27 tisuća ljudi koji su kažnjeni u prometu u zadnjih pet godina, ali nikada ni prije toga. U početku ste čuli kako sam ljubitelj automobila. To vam znači kako sam kao dijete skupljao autiće. Onda sam narastao pa sam zavolio motore. Mediji su se mijenjali. Izašao je film 'Nacionalna klasa' koji je bio uzor dubrovačkim trkačima. Nije bilo klime pa bi vozač izbacio jednu ruku kroz prozor, a drugom bi zagrlio curu i držao cigar. I Jura Stublić je pjevao o ruci na njenom ramenu. Tako se događaju nesreće,“ kazao je.

Tom je prilikom pustio spotove Lidije Bačić za pjesmu 'Vozačka dozvola' kojom se promiču stereotipi kako su žene lošiji vozači od muškaraca te Severinin spot za pjesmu 'Gas, gas'. Time je demonstrirao kakve se poruke šalju kroz određene tekstove pjesama. Osvrnuo se i na pjesmu 'Srce na cesti' Jure Stublića i grupe Film.

„Pjesma kaže – vozio sam prema gradu 120 na sat, nisam bio pijan ni napušen. Stariji često znaju reći kako su prije svi bili pristojni, moralni i kako su se lijepo ponašali. Pa otkud onda ovo 'pijan i napušen' i 'vozio prema gradu?' Jer je naravno toga bilo i prije,“ kazao je Obradović.

„Na Sveučilištu predajem predmet koji se zove Medijska kultura. Pavela me je nazvao jer je htio da održim znanstveno predavanje pa mi se zgodnom činila moderna riječ 'konvergencija'. To zvuči dosta znanstveno pa sam je stavio u naslov koji glasi Konvergencija prometne i medijske kulture. Konvergencija bi bila suživot, zajedničko postojanje prometne i medijske kulture. Prometna i medijska konvergencija su različiti pojmovi koji imaju puno dodirnih točaka,“ izjavio je.

Govoreći o medijskoj kulturi prilikom izvještavanja o prometnim nesrećama, kazao je kako je svatko komunikator koji stvara medijski sadržaj, upozorivši na fotografije čitatelja prometnih nesreća koje se objavljuju u medijima, ali često krše etičke kodekse. Takve se fotografije, upozorio je, često objavljuju uz plaćanje čitatelju koji je poslao redakciji. Naveo je i važnu ulogu novinara koji bi trebali pitati vlast zašto ne rade na projektima koje su obećali, a koji bi uvelike doprinijeli sigurnosti u prometu.

„Na YouTubeu se postavljaju videa prometnih nesreća koje ljudi gledaju kao zabavu, a riječ je o tragičnim ljudskim sudbinama. Ljudi ginu, a drugi na to gledaju kao na zabavu. Ljudi su oduvijek voljeli uživati u tuđoj nesreći, samo što sada imamo tehnologiju koja omogućava da se to gleda. U medije spadaju i videoigrice. Roditelji često kažu djeci kako će voziti na ulici onako kako 'voze' u igrici. No, nećete nikoga ubiti. Istraživanja su pokazala kako to nije točno nego kako oni koji igraju takve igrice mogu prije predvidjeti opasnosti u prometu,“ rekao je Obradović.

Naposljetku je pojasnio i čemu služi matun kojeg mu je donio jedan student, a kojega je svo vrijeme tijekom predavanja držao na stolu, te poslao poruku prisutnima.

„Dvojica mladića su bili na Vojnoviću na motoru, bez kaciga, u majicama na tirake da im se vide mišići. Pokazali su mi da otvorim prozor i kad sam ga otvorio, pitali su me –stari, imaš li ti gas? Rekao sam da imam. Oni su odgovorili kako bih mogao stati na njega ponekad i produljili su dalje. Stigao sam na predavanje, dva mladića su kasnila. To su bili oni mladići koje sam vidio na motoru, pitali su mogu li ući i hoće li proći ispite kad su vidjeli kako im predajem. Rekao sam kako će proći, ali sam ih pitao hoće li dotad biti živi i zdravi. Nakon nekog vremena, jedan od njih me zamolio da odgodim kolokvij jer je stradao u nesreći i bio je u gipsu. Kad je diplomirao, donio mi je matun i kazao kako mu je žao što je u trenutku kad je doživio nesreću imao matun umjesto mozga,“ rekao je dodavši kako 'svatko u prometu treba čuvati sebe i druge'.

Marušić je kazao kako je glavni čimbenik prometnih nesreća uvijek nesavjestan vozač.

„Kad se vozilo kreće brzinom od 250 kilometara na sat, troši 50 litara. Troše se gume, resursi i to nije isplativo. No, ipak treba govoriti o kulturi vožnje. Poznato je kako na prometnu sigurnost utječu tri čimbenika, a to su vozač, vozilo i prometnica. Često se govori kako vozač utječe 33 posto, jednako kao vozilo i prometnica, no to po mom mišljenju nije točno. Zamislite nesigurno vozilo s, recimo, ćelavim gumama. Neki će dogurati do Zagreba i neće stradati. Svojom sposobnošću možete nadvladati i loše vozilo i lošu cestu. Ako naleti na led na cesti, vozač je kriv. S druge strane, ako imate najbolje vozilo i najbolju prometnicu, a date budali da vozi, sigurno će doći do smrtnog slučaja,“ zaključio je Marušić.