Ovaj nedavni potres, starije je podsjetio na onaj 15. travnja 1979. godine, a koji je imao epicentar petnaestak kilometara od crnogorske obale između Bara i Ulcinja. Tada je poginulo više od 135 osoba, a bez doma je ostalo oko 100.000 ljudi.

Prema Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda, ona se proglašava kod potresa jačine sedam i više stupnjeva po Mercalli-Cancai-Seibergovoj skali. 

U slučaju takve katastrofe, zajednički djeluju sami građani, pravne osobe, tijela državne uprave te jedinice lokalne samouprave i uprave, kaže Zakon. 

Plan zaštite i spašavanja utvrđuje se na razini Županije, a župan može sam proglasiti elementarnu nepogodu ili to učiniti na prijedlog načelnika policijske uprave. 

Tko mora sudjelovati

U spašavanju bi obavezni bili sudjelovati svi radno sposobni muškarci od 18 do 60 godina i žene do 55 godina. U ovakvim situacijama su oslobođeni samohrani roditelji i trudnice. 

Ukoliko bi se jak potres dogodio, vlasnici pogodnih objekata ili prostorija bi prema Zakonu RH,  bili dužni ustupiti ih za smještaj osoba koje su pogođene nepogodom. Taj je privremeni smještaj predviđen u trajanju do 30 dana ili dulje, po nalogu gradonačelnika. 

Zakon također predviđa da su vlasnici strojeva, vozila, oruđa, zaliha hrane, odjeće, građevnog, medicinskog i drugog materijala, nužnog za provedbu zaštite, obvezni staviti ih na raspolaganje stožeru civilne zaštite županije, prema nalogu župana, gradonačelnika, odnosno načelnika općine. 

Naravno, za uporabljena sredstva, isplatila bi im se nadoknada.

Ovo sve nije loše znati, ako se zna da je Dubrovnik do sada pogodilo više od 1000 potresa, ali tri se posebno pamte i spominju.

Najrazorniji potres u povijesti Dubrovnika dogodio se 1667. godine. U srijedu 6. travnja 1667. godine, oko 8 sati ujutro, a taj katastrofalni potres zadao je Dubrovniku najteži udarac u dosadašjoj povijesti.

Oko 5 tisuća ljudi izgubilo je živote što od potresa a što u vatrenim stihijama koje su gutale grad još 20 dana kasnije.

Područje Stona

U novije vrijeme, spomenuli smo potres 15. travnja 1979, a te iste godine, 24. svibnja uslijedio je još jedan potres, jačine 6 stupnjeva po Mercalliju. 

Tada su najveću štetu oba potresa nanijela kulturnim spomenicima. Od ukupno registriranih 1376 spomenika, oštećeno ih je čak 1071. 

Ston je 5. rujna 1996. godine pogodio potres jačine između sedam i osam stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici. Tada su prouzročene velike materijalne štete, ali na sreću nije bilo ljudskih žrtava. 

I danas područje Stona ne miruje, pa su vijesti o tome dosta česte. 

Stručnjaci predviđaju da se na ovako trusnim područjima razorni potresi ponavljaju u određenim intervalima, ali oni mogu biti i tisuću godina.

Zato je bitno ne paničariti ako se jaki potres i dogodi, nego pokušati pomoći i organizirati se na najbolji mogući način.

Maro Prizmić