Europski parlament je na plenarnoj sjednici u Bruxsellu izglasao pozitivno mišljenje o ulasku Hrvatske u schengensku bezgraničnu zonu. Mišljenje će vrijediti od 1.siječnja 2023. godine. „To su toliko veliki, kapitalni, državni ciljevi da ćemo u godinama koje su pred nama imati prigode govoriti o plodovima međunarodnog pozicioniranja Hrvatske“, rekao je premijer Andrej Plenković nakon što je ovo mišljenje obznanjeno europskoj javnosti.

Ususret ulasku u schengensko područje, posjetili smo međunarodni cestovni granični  prijelaz Karasovići. Prijelaz je to koji je iznimno bitan jer osim što na tom mjestu Hrvatska graniči sa susjednom Crnom Gorom, isto tako graniči i Europska unija jer su Karasovići njena vanjska granica. O poslovima granične policije, specifičnostima dubrovačkog područja i promjenama koje očekuju putnike ulaskom Hrvatske u schengenski prostor, razgovarali smo s voditeljem Službe za granicu Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Draganom Sršenom.

BITNI SU ZA SIGURNOST, A ŠTO ZAPRAVO RADE POLICAJCI NA GRANICI?

Na početku razgovora Sršen nam je pojasnio poslove službenika granične policije.

„Kada govorimo o poslovima granične policije, možemo ih podijeliti na poslove granične kontrole i poslove zaštite državne granice. Granična kontrola se obavlja na graničnim prijelazima, dok se poslovi zaštite državne granice obavljaju na zelenoj granici, na moru i unutarnjim plovnim putevima“, pojašnjava Sršen i dodaje kako se na Karasovićima prvenstveno obavljaju poslovni granične kontrole.

„To podrazumijeva  kontrolu putnih isprava i utvrđivanje uvjeta ulaska u Hrvatsku, posjedovanje važeće putne isprave, vize, eventualne zapreke za ulazak, opravdanost uvjeta ulaska i slično. Graničnom kontrolom, u suradnji s carinom i drugim službama koje sudjeluju u integriranom upravljanju granicom,  obuhvaća se i kontrola prijevoznih sredstava u svrhu pronalaska predmeta krijumčarenja, primjerice droge, cigareta, alkohola i slično“, objašnjava Sršen.

SCHENGEN, NOVI SUSTAVI, PROMJENE

Hrvatska s novom godinom ulazi u schengenski prostor, no sam ulazak neće donijeti bitne promjene u smislu načina obavljanja granične kontrole na Karasovićima jer se radi o vanjskoj granici Europske unije na kojoj Hrvatska već provodi sustavnu graničnu kontrolu. Međutim, polovicom iduće godine, Europska komisija planira započeti s uvođenjem entry – exit sustava, kao i sustava ETIAS, a oni će kada 'zažive', govori nam Sršen, produžiti vrijeme obavljanja granične kontrole za građane trećih zemalja.

ADIO RUČNOM PEČATIRANJU PUTOVNICA

„Naime, sustav ulaska/izlaska (EES) novi je informatički sustav koji će omogućiti bilježenje ulaska državljana trećih zemalja u schengenski prostor i izlazak iz njega“, govori nam Sršen dodavši kako će taj sustav zamijeniti dosadašnju praksu ručnog pečatiranja putovnica elektroničkim upisom u središnju bazu biografskih i biometrijskih podataka, kao i datuma i mjesta ulaska i izlaska.

„Ovaj sustav ima za cilj modernizirati i povećati automatizaciju graničnih kontrola, ojačati unutarnju sigurnost i borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala“, jasno definira Sršen. 

NEMA PUTOVANJA BEZ NAJAVE

S druge strane, ETIAS sustav odnosno Europski sustav putnih informacija i autorizacije će poboljšati sigurnosne aspekte putovanja u schengensko područje ili kroz njega. 

„Nakon što bude operativan, ETIAS će zahtijevati da svi državljani trećih zemalja oslobođeni vize, a koji planiraju putovati u schengensko područje, podnose zahtjev za autorizaciju prije putovanja putem interneta.  Dostavljene informacije automatski će se obraditi prema postojećim bazama podataka EU što će omogućiti prethodnu provjeru potencijalnih sigurnosnih, neregularnih migracija i rizika za javno zdravlje“, pojašnjava nam Sršen dodavši kako slični sustavi postoje već u SAD-u ili pak Kanadi.

Na GP Karasovićima postoji i Frontex žarišna točka, što znači da je tu stalna prisutnost djelatnika Frontexa, odnosno Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu. Ti službenici, koji su u pravilu stručnjaci, primjerice za detekciju krivotvorenih isprava ili preinaka na vozilima, imaju pristup bazama podataka svojih matičnih država, a u pravilu su iz Europske unije, pa se u suradnji razmjenjuju podaci i znanja zbog jačanja međuresorne i policijske suradnje.

KRIJUMČARI SE DROGA, CIGARI, STRANCI NE PRIJAVLJUJU BORAVAK...

Upitali smo Sršena i koji su najčešći prekršaji i kaznena djela koja policijski službenici uočavaju na Karasovićima i po njima dalje postupaju. Što se tiče kaznenih djela, ona su najčešće vezana uz krijumčarenje droga i visokotarifnih roba poput cigareta, duhana, alkohola i slično, dok su najzastupljeniji prekršaji vezani za obveze oko prijave boravka stranaca i posjedovanja droge.

Broj prekršaja i kaznenih djela se povećava u vrijeme turističke sezone u prosjeku za oko 40 posto s obzirom na povećan promet putnika i vozila. Od početka ove godine pa do 7. studenog, kroz Karasoviće je prošlo nešto manje od dva milijuna putnika i više od 600 tisuća vozila. U danima vršnog opterećenja u kolovozu u periodu od tri dana preko Karasovića pređe i do 60 tisuća putnika i više od 17 tisuća vozila. S obzirom na takav povećan promet, javlja se potreba za dodatnim angažmanom policijskih službenika.

„Kao što je to slučaj i kod ostalih područja koja su orijentirana turizmu, tako i mi na GP Karasovići bilježimo povećan promet tijekom turističke sezone. Povremene gužve i čekanja su u tim okolnostima neizbježna“, govori Sršen i dodaje kako policija pravovremenim planiranjem službe i iskustvima iz prethodnih razdoblja vodi računa o tome da broj policijskih službenika na graničnom prijelazu bude optimalan kako bi se čekanja svela na najmanju moguću mjeru.

„U tom smislu po potrebi radimo i preraspodjelu službenika iz drugih policijskih postaja, a u danima vršnih opterećenja radimo i preusmjeravanje prometa na druge, manje opterećene granične prijelaze, primjerice na GP Vitaljina“, govori.

DOBAR POLICAJAC OBRAZUJE SE CIJELI ŽIVOT

Dio posla graničnih policajaca, a koji je građanima možda i najzanimljiviji je onaj koji se tiče psihologije. Često možemo čuti kako ljudi pod stresom odaju neke znakove ponašanja koja policijskim službenicima daju naslutiti kako je osoba počinila nešto protuzakonito. Sršen nam je pojasnio koji su to znakovi, ali i kako se obučava policijske službenike da ih primijete.

„Program policijskog obrazovanja temelji se na principu cjeloživotnog obrazovanja te obuhvaća temeljno policijsko obrazovanje, specijalizaciju, stručno osposobljavanje, usavršavanje i policijski trening. Kroz sve te faze obrazovanja dosta vremena se posvećuje i psihologiji“, govori Sršen dodavši kako neke vještine vezane uz prepoznavanje ponašanja osoba koje čine protuzakonite radnje policijski službenici primjenjuju iz teorijskih saznanja. To su pojačano znojenje, skretanje pogleda i neuvjerljivost u iskazu, a osim toga neka druga znanja stječu radnim iskustvom iz različitih situacija u kojima su se nalazili.

ZAHVALJUJUĆI I NOVCIMA EU NA GRANICI IMAMO ODLIČNU OPREMU

U njihovom poslu iznimno je bitna kvalitetna oprema koja im pomaže u svakodnevnim situacijama kontrole hrvatskih i europskih granica.

„Ono što bih posebno naglasio jest to da je granična policija kroz fondove i projekte EU posljednjih godina uistinu značajno osnažena raznom tehničkom opremom, počevši od endoskopa, uređaja za detekciju otkucaja srca, bustera pa do terenskih vozila, pasa za detekciju droga, eksploziva , ljudi i slično“, ističe Sršen i pojašnjava nam kako radi uređaj za detekciju otkucaja srca.

„On se koristi prilikom pregleda teretnih vozila u cilju pronalaska ilegalnih migranata. Njegove sonde koje se postavljaju na vozilo i registriraju ritmove koji odgovaraju otkucajima srca. Pomoću tih ritmova uređaj detektira kako bi se u teretnom vozilu mogle potencijalno nalaziti osobe koje se krijumčare,” kaže Sršen.

POKUŠAJI KRIJUMČARENJA LJUDI NAJČEŠĆE U AUTOMOBILIMA

Do sada se pomoću njega nisu pronašli krijumčareni ljudi na Karasovićima, ali na ovom graničnom prijelazu su takve situacije krijumčarenja ljudi iznimno rijetke. Naime, to su uglavnom sporadični slučajevi. Ipak, na drugim graničnim prijelazima gdje je migrantska ruta puno izraženija, ovakav uređaj 'zlata vrijedi'.

Kako nam pojašnjava, na Karasovićima su češći bili slučajevi pokušaja krijumčarenja ljudi u automobilima, gdje ih policijski službenici uoče kontrolom i za to im ne treba pomoć uređaja. Uređaj za detekciju otkucaja srca, s druge strane, namijenjen je ponajviše detekciji ilegalnih migranata koji se skrivaju među teretom u kamionima gdje je službenicima često nemoguće fizički pristupiti zbog količine tereta.

BUSTER I ENDOSKOP

Osim toga, zanimljivi su i uređaji koji se koriste za pregled nedostupnih dijelova vozila. Uređaj buster mjeri gustoću i u njegovim uputama su navedeni parametri gustoće za osnovne dijelove automobila, ako pregledom buster javlja drugačije parametre od navedenih, znači da se nešto vrlo vjerojatno u tom dijelu automobila krijumčari.

Upravo zbog domišljatih načina krijumčarenja važni su stručnjaci koji imaju iznimno znanje o preinakama na vozilima. Na Karasovićima tako, govori nam, imaju policajca koji uz kratak pogled na vozilo odmah uočava što nije 'na svom mjestu' i kakve su preinake rađene. Govori nam kako je riječ o stručnjaku koji je u svom poslu među najboljima u Europi. Upravo preinake na vozilima često ukazuju na to da se u vozilu nešto pokušalo skriti.

Endoskop služi kako bi policijski službenici mogli pregledati mjesta koja ne mogu vidjeti, niti do njih mogu doći busterom. Endoskop ima kameru i svjetlo na vrhu, a ekranu prikazuje sliku, pa postoji opcija snimanja i fotografiranja. On pak prilično izmjeni sliku unutrašnjosti koja se pregledava, stoga je ključno uzeti vrijeme za naučiti raditi s njim.

- Pored granice je plato s automobilima koji su oduzeti jer se u njima krijumčarilo. Neki od njih su prilično uništeni jer se, najčešće droga, skrivala na domišljate načine na mjestima do kojih je teško doći. Ipak, valja napomenuti kako službenici auto 'demoliraju' tek kada su apsolutno sigurni da se u njemu krijumčari

DUBROVAČKI POLICAJCI REMETE PLANOVE KRIJUMČARIMA DROGE

Dok Karasovići nisu 'jaka' ruta za krijumčarenje ljudi, što se tiče droge tu je situacija drugačija. Poznato je  kako je to granica na putu krijumčarske rute preko koje marihuana, ali i kokain iz Albanije nastavljaju tranzit dalje u Europu. Angažman na svakoj granici iziskuje trud i predan rad, no neka su mjesta ipak specifična. Karasovići, osim što presijecaju Balkansku rutu druge, nalaze se i na vanjskoj granici Europske unije. 

„Svaki granični prijelaz ima svoje posebnosti i problematiku i niti jedan granični prijelaz nije izuzet od pokušaja krijumčarenja. Upravo zato kroz provođenje analiza rizika u graničnoj policiji i utvrđivanja profila razlika na određenom području usmjerava se rad policijskih službenika te ovisno o problematici planira angažman posebno specijaliziranih policijskih službenika poput vodiča službenih pasa za detekciju droga, stručnjaka za krivotvorine, krijumčarena vozila, preinaka na vozilima i slično“, pojašnjava Sršen.

„Bili smo iznimno jaka ruta za krijumčarenje droge jer su nam u blizini Crna Gora i Albanija“, govori nam Sršen te dodaje kako su studeni i prosinac vrijeme kada najviše droge ide iz Albanije dalje u Europu, ali i kako se ruta čini se dosta promijenila. Od 2011. do 2016. godine su imali više zapljena velikih količina droge, a u zadnje vrijeme ih je manje. Sada droga češće 'pada' na nekim drugim graničnim prijelazima.

„Ruta se prilagođava tome koliko neko mjesto uvjetuje siguran prolaz. U trenutku kada se policija više 'pozabavi' i kada imamo veći broj zaticanja i zapljena, naravno da onda i krijumčari mijenjaju rute“, pojašnjava.

Moglo bi se reći kako je takva promjena rute znak dobrog posla kojeg obavljaju policijski službenici granične policije na prijelazu Karasovići.

- Na granici se nalazi i garaža u kojoj se može pregledati podvozje automobila kako bi se uočile eventualne nepravilnosti na mjestima koja su teže dostupna 

705 KILOGRAMA MARIHUANE DRŽI REKORD

Iako se ruta ponešto promijenila, Karasovići su i dalje jedan od najvećih i najznačajnijih graničnih prijelaza u Hrvatskoj i uvijek će biti na strateško značajnom mjestu kako za Hrvatsku i Europsku uniju tako i za krijumčare.

„Kao što ste prethodno rekli, nalazi se i na tzv. Balkanskoj ruti, pa kao takav nerijetko bilježi značajne zapljene raznovrsnih krijumčarenih roba. Od značajnijih zapljena u posljednje vrijeme možemo izdvojiti zapljenu 36 kilograma marihuane iz prošle godine, koja je pronađena u posebno napravljenom pretincu automobila ispod sjedišta vozača, zatim zapljenu gotovo 3.000 šteka cigareta krijumčarenih u teretnom vozilu iz rujna 2020. godine i zapljenu 342 kilograma marihuane iz 2019. godine. Ipak i dalje je najznačajnija zapljena ona iz 2015. godine, kada je na GP Karasovići zaplijenjeno 705 kilograma marihuane“, apostrofira Sršen.

ULAZAK HRVATSKE U SCHENGEN KAO KRUNA RADA

Iako je svaki njihov radni dan izazovan, upitali smo Sršena postoji li nešto što će kroz karijeru pamtiti kao najveći izazov.

„Kada dugo radite ovaj posao, onda imate pregršt događaja koji su izazovni i specifični, no možda bi se u smislu rada u graničnoj policiji prvenstveno moglo izdvojiti razdoblje tzv. schengenske evaluacije koja je prethodila našem očekivanom prijemu u schengenski prostor. To je razdoblje u kojem smo zakonodavstvo, tehničke uvjete i rad granične policije u potpunosti trebali prilagoditi europskoj praksi kako bi se evaluatori Europske komisije uvjerili da smo uistinu zreli za pristupanje schengenu. Bio je to dugotrajan i mukotrpan posao tako da će naš prijem u schengen, 1. siječnja 2023. godine biti kruna tog rada“, govori. 

'POLICIJSKI POSAO JE U PRVOM REDU POZIV'

Za kraj, voditelj Službe za granicu PU DN, Dragan Sršen, ima i poruku mladim ljudima koji bi željeli raditi na ovakvom mjestu i okruženju, a otkrio je i kakva bi trebala biti osoba kako bi se uspješno ostvarila u obavljanju posla službenika granične policije.

„Policijski posao nije posao kao svaki drugi. To je u prvom redu poziv koji zahtijeva dosta odricanja, spremnost rada u najtežim uvjetima, po suncu, hladnoći, kiši, vikendom, praznicima i noću, što sigurno nije lako. Iz tog razloga glavni preduvjet obavljanja tog posla jest taj da je to nešto što uistinu volite i želite raditi. To je u svakom slučaju i posao u kojem se možete profesionalno izgrađivati, napredovati i stjecati nova znanja i vještine, a pruža vam se i mogućnost za rad i u okviru raznih međunarodnih policijskih organizacija“, zaključuje Sršen. 

*Objavljeno u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika