Broj prijava i sudskih postupaka

Na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske u 2020. godini podneseno je 240 kaznenih i  171 prekršajna prijava iz oblasti obiteljskog nasilja. ''Evidentirano je 112 počinitelja kaznenih djela, od kojih su 93 osobe muškog te 19 osoba ženskog spola. Također, ova Policijska uprava evidentirala je 173 počinitelja prekršaja, od kojih je 128 osoba muškog te 45 osoba ženskog spola,'  odgovorili su iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske. 

Općinski sud u Dubrovniku  tijekom 2020. godine zaprimio je 106 optužnih akata  u slučajevima obiteljskog nasilja, i to 98 akata  u prekršajnom postupku te osam optužnih akata u kaznenom postupku.  

''Od ukupnog broja zaprimljenih  predmeta do sada je riješeno njih 39,  u 28 predmeta donesena je osuđujuća presuda, u sedam oslobađajuća, u dva predmeta odbijajuća presuda, jedan postupak je obustavljen te je u jednom predmetu odbačen optužni akt,' odgovorili su s Općinskog suda u Dubrovniku. 

Uloga Centra za socijalnu skrb Dubrovnik

Ravnateljica Centra za socijalnu skrb Dubrovnik Ružica Misir naglasila je kako je nasilje globalni problem, a ne osobni problem pojedinaca i članova obitelji. 

'Tijekom 2020. godine do danas evidentirano je povećanje broja prijavljenih nasilja u obitelji za vrijeme pandemije COVID 19. Broj zaprimljenih prijava nasilja u obitelji u ovom Centru u 2020. je bio 179, dok je u 2019. bio 139,' kazala je Misir. Razjasnila je što zapravo radi Centar za socijalnu skrb i koja je njegova uloga. 

Ako su žrtve djeca 

''Ukoliko je žrtva dijete Centar po procjeni poduzima žurne mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta koje bi omogućile zaustavljanje daljnjeg nasilja nad djetetom'', kazala je Misir.  Centar za socijalnu skrb sukladno zakonskim ovlastima poduzima mjere iz svoje nadležnosti. To mogu biti upozorenja roditeljima na pogreške i propuste, intenzivna stručna pomoć i potpora, nadzor nad ostvarivanjem skrbi o djetetu ili žurna mjera izdvajanja iz obitelji. Centar, također,  inicira po potrebi i strože mjere iz nadležnosti Suda u ulozi predlagatelja. Tu su oduzimanje prava roditeljima na stanovanje s djetetom i povjeravanje djeteta na svakodnevnu skrb ustanovi, udomiteljskoj obitelji ili trećoj osobi, lišenje prava na roditeljsku skrb, radi ograničenja ili zabrane ostvarivanja osobnih odnosa ili ostvarivanja osobnih odnosa roditelja i djeteta uz nadzor. Misir je naglasila  kako je uočen  nedovoljan broj stručnjaka na području našeg grada i županije koji bi radili s obitelji i žrtvama obiteljskog nasilja,  posebno djecom.

'Važno je napomenuti da u slučaju saznanja o nasilju u obitelji stručni radnici centra ne utvrđuju je li nasilje počinjeno, niti o tome pribavljaju dokaze. To su poslovi iz djelokruga policije. U kontaktu sa žrtvom stručni radnik je dužan informirati žrtvu nasilja o mogućnostima zaštite, ponuditi joj mogućnost smještaja u sigurnu kuću. Ukoliko ne prihvaća smještaj u sigurnu kuću, potrebno je s njom izraditi plan sigurnosti te joj ponuditi mogućnost ostvarivanja nekih od prava iz sustava socijalne skrbi,' razjasnila je Misir te objasnila kako su postupci u ovim slučajevima žurni te kako surađuju s brojnim institucijama.

 Obiteljsko nasilje kroz oči psihologa

Psiholog iz OB Dubrovnik Josip Lopižić osvrnuo se za Dubrovački dnevnik na temu obiteljskog nasilja.

'To pokriva veliki raspon nasilnog ponašanja, od situacijskog nasilja do terorizma koji je najgori oblik. To je držanje kontrole nad partnerom i što se toga tiče tu su podjednako žrtve i muškarci i žene. Često se radi o slaboj sposobnosti rješavanja konflikta, neznanju kako kanalizirati ljutnju. Mogu biti verbalni ili fizički, niti jedan nije prihvatljiv, a sve nažalost može eskalirati do fatalnih razmjera. Najčešći okidač je stres, period ove epidemije je jako stresan pa je povećan broj slučajeva. Nažalost, konflikti eskaliraju u razne oblike nasilja,' kazao je Lopižić koji smatra kako na našem području sustavi pomoći nisu dobro razvijeni.

'Društvo i zajednica moraju imati razvijene sustave i servise, kod nas je to slabije razvijeno, odnosno nije dobro riješeno i ne možemo se pohvaliti da servisi postoje. Zakonski je regulirano, ali u stvarnosti je malo toga napravljeno. Trebalo bi biti psiholoških i psihijatrijskih servisa da se pomogne žrtvama, ali i nasilnicima. Nemamo dobro razvijen sustav,' zaključio je Lopižić. 

Alena Anđušić