U Dubrovniku se danas održava Međunarodna konferencija Dubrovnik Forum 2026, pod nazivom „Doba multipolarnosti: više smjerova, jedna budućnost“, na kojoj sudjeluje predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Danas je održan panel pod nazivom „Doba multipolarnosti: Upravljanje novim stvarnostima“. Na njemu je sudjelovao premijer Andrej Plenković s potpredsjednikom Vijeća ministara i ministrom vanjskih poslova i međunarodne suradnje Talijanske Republike Antoniom Tajanijem, glavnim tajnikom Vijeća Europe Alainom Bersetom te glavnim tajnikom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju Feridunom H. Sinirlioğluom.
Na pitanje je li ovo najizazovnije vrijeme u njegovom dugogodišnjem mandatu jednog od najdugovječnijih predsjednika vlada u Europi, premijer Plenković kazao je da je zadnjih nekoliko godina uistinu bilo puno kriza i izazova u međunarodnoj zajednici.
"Jednim od većih izazova smatram nedostatak poštivanja međunarodnoga prava što je kao koncept potreslo međunarodni poredak. Drugi izazov je konfliktni pristup globalnoj vladavini koji proizlazi iz najvećih i najutjecajnijih zemalja svijeta. Treći izazov su istovremeni socijalni, gospodarski, energetski i sigurnosni pritisci, koji zahtijevaju odvažne i brze odluke koje su ponekad potpuno izvan političkih filozofija vlasti", kazao je pojasnivši to na primjeru Hrvatske.
"Naime, načela kojima se inače Vlada vodi su slobodno tržište i tržišna ekonomija sa što manje uplitanja države, no zbog različitih kriza koje su se ispreplitale istovremeno država je morala postupiti intervencionistički kako bi sačuvala gospodarstvo i socijalnu koheziju", rekao je.
Jačati EU u smislu obrane, sigurnosti i gospodarstva
"Još jedan element koji je postao veliki problem je veponizacija trgovinskih politika i carina", upozorio je premijer Plenković založivši se za rješavanje tih pitanja na bilateralnoj razini, ali i u multilateralnom smislu.
"Stoga je hrvatska pozicija, kao manje države članice, da treba ojačati Europsku uniju, u smislu obrane i sigurnosti te u smislu konkurentnosti gospodarstva", poručio je.
"Svaka zemlja prvenstveno treba jačati vlastite obrambene sposobnosti, a zatim uložiti napore u snaženje savezničkih odnosa. Moramo pronaći način za bližu suradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, uz istodobno jačanje europske obrane. Transatlantsko partnerstvo donijelo je toliko dobroga zapadnome svijetu, stoga ga moramo njegovati i ne smijemo ga napustiti", poručio je premijer.
3,5 posto BDP-a za obranu
Govoreći o ulaganjima u obranu, a osobito u kontekstu transatlantskog partnerstva, premijer Plenković istaknuo je da je Hrvatska već dosegla postojeći zavjet NATO-a o ulaganju 2 posto BDP-a u obrambene sposobnosti zemlje. Od toga iznosa, dodao je, čak 34 posto odlazi na modernizaciju opreme i tehnike.
Što se tiče daljnjih povećanja izdvajanja, sukladno novom cilju NATO-a, kazao je kako Hrvatska ima jasan projiciran plan doseći 3,5 posto izdvajanja za obranu do 2035. godine uz 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti.
Što se tiče transatlantskih odnosa u obrambenom smislu, premijer je kazao kako postoji jasan operativni plan od strane SAD-a za djelomičnim povlačenjem nekih postrojbi iz Europe, što je zasigurno posljedica određenih akcija pojedinih saveznika tijekom sukoba na Bliskom istoku. No ipak vjeruje da je trenutno generalni ton pozitivniji nego što je bio ranije, što je osobito bilo vidljivo na posljednjem summitu skupine G7. U tom smislu se založio za dogovor o carinama i trgovini, jer smatra da upravo u tome leži glavni problem u odnosima.
Što se tiče jačanja obrambenih sposobnosti, premijer smatra da je Putin agresijom na Ukrajinu učinio više za naoružavanje saveznika i jačanje obrambenih sposobnosti nego oni sami.
„To je bio poziv na buđenje za sve“, naglasio je dodajući da je nestao osjećaj iz 2022. da smo svi zaštićeni člankom 5. te da daljnja ulaganja u obranu nisu prioritet.
Ako postoje prečaci za članstvo u EU, onda oni moraju vrijediti za sve
U dijelu rasprave o daljnjem proširenju Europske unije, premijer Plenković istaknuo je da Hrvatska, kao najmlađa članica, ima odličnu perspektivu koju može podijeliti s drugim članicama.
"Za razliku od ranijih godina, sada u europskim institucijama postoji volja za daljnjim proširenjem. Prvo, zemlje članice osjećaju potrebu dati nešto Ukrajini u smislu europske perspektive. Možda ne punopravno članstvo, ali nešto što bi moglo politički pomoći predsjedniku Zelenskom i ukrajinskom vodstvu, osobito zbog činjenice da članstvo u NATO-u nije na stolu. Drugo, što se tiče moguće promjene u pristupu članstvu, koje je ranije bilo temeljeno na pojedinačnim zaslugama, ona mora vrijediti za sve zemlje kandidatkinje, osobito u regiji jugoistočne Europe. Ukoliko postoje prečaci, onda oni moraju postojati za sve", istaknuo je.
Premijer je kazao da je za Hrvatsku strateški važna Bosna i Hercegovina založivši se za daljnji napredak u njenom europskom putu.
"Osobno smatram da je Europska unija predugo zanemarivala ovu regiju", kazao je i pozdravio pozitivnije ozračje koje je osjetno prema članstvu tih zemalja.
Na kraju rasprave premijer je upitan smatra li da je Europa spremna za novo doba.
"Bolje smo opremljeni nego ranije. Najvažnije je očuvati europsku demokraciju od negativnih vanjskih utjecaja. Zatim, trebamo nastaviti borbu protiv ilegalnih migracija jer ni jedno drugo pitanje nije u tolikoj mjeri promijenilo politički pejzaž zemalja članica Europske unije. Uz to, ključno je smanjiti energetsku ovisnost i osnažiti obnovljive izvore energije. I na kraju, moramo jačati obranu i sigurnost te konkurentnost gospodarstva", zaključio je Plenković u Dubrovniku.
