Predsjednik Udruge Sigurnost u prometu Dubrovnik Denis Pavela osvrnuo se putem Facebooka na povećan broj stradalih u prometnim nesrećama.
Neumorni policijski službenik koji je svakodnevno upozorava i educira mlade, ali i sve sudionike u prometu, Denis Pavela potaknut nesrećama koje su ovih dana imale smrtne ishode, iskazao je žaljenje kroz osobnu priču.
"Oca sam izgubio, relativno mlad, s 24 godine. Nikada mi teže nije bilo, toliko da sam se razočarao u Boga, kasnije sam se pokajao jer sam shvatio što je život, danas jesi-sutra nisi. Najteže razdoblje moga života, prvi put sam osjetio gubitak, a tek sam krenuo u život i njegovu podršku sam trebao više nego ikada. Često ga se sjetim, posebice kada vidim svoju djecu, unučad koju on nikada nije vidio, a koju bi toliko volio i obožavao i sve svoje vrijeme i ljubav bi vjerojatno poklonio njima. Baš jako boli!
U zadnja dva dana izgubili smo dva različita života, oca 12-ro djece, čovjeka kojega su svi voljeli i koji je sebe davao za tu djecu i obitelj. S druge strane, jedan mladi život koji je tek trebao stvarati nove generacije, kojega su također svi voljeli, omiljen u školi, u društvu….. što nam to govori!? Govori da Bog uzima samo najbolje među nama! Često se pitamo, kako dalje nastaviti živjeti s takvim gubicima! Nije lako i boli, toliko da čak i vrijeme teško liječi nenaknadivu prazninu i bol koja je nastala u srcu. Ali, ovog pok. oca i našeg mladog sugrađanina treba pamtiti po onom što su oni bili i što su dali za svog života. A što su oni bili najbolje se vidi po njihovim životima, porukama bližnjih, prijatelja, školskih kolega iz kojih izviru samo riječi dobrote, utjehe i ljubavi….toliko puno su dali i „zasadili“ za svog nažalost kratkog života! Uz roditelje vjerujem da je veliki obol dao i Tomislav Franušić , ravnatelj jedne prekrasne škole, koja samo stvara prekrasne mlade ljude.
Ono što sada osjećam, a vjerojatno i Vi dragi prijatelji je uspomena na naše bližnje preminule. Stoga, ako ste sada doma zagrlite svoje dijete, sina, kći, majku, oca bez da išta izgovorite….jednostavno zagrlite, jer već sutra to možda nećete moći, a to je život, sirov i grub, težak i okrutan... uzima samo najbolje i to bez pitanja i najave!
Ali naši bližnji ne umiru, ako žive u srcima onih koji ih vole i odlaskom na njihova počivališta odaju im tu ljubav, sjećanje i poštivanje na sve ono dobro što su zajedno dijelili. Odlaskom prestaju biti naši bližnji na zemlji, postaju naši anđeli na nebu... do ponovnog susreta!", poručio je Denis Pavela.
