Ususret 6. Danima medijske pismenosti, u organizaciji Dubrovačkih knjižnica danas je u Knjižnici u Gradu održana panel rasprava „Lijepa – online i/ili offline“. Na panelu su sudjelovali Silva Capurso, doktorica edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti, savjetnica u Poliklinici za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Opće bolnice Dubrovnik,  Toni Čeović, pokretač i urednik časopisa i portala Kult, organizator i voditelj Konovizije, Doris Jakić, knjižničarka u Dubrovačkim knjižnicama i fotografkinja i Andrea Oberan, sociologinja i voditeljica odnosa s javnošću u Dubrovačkim knjižnicama. Raspravu je moderirala knjižničarka Marjana Leventić.

"Kada smo vidjeli teme ovogodišnjih dana medijske pismenosti odlučili smo organizirati panel raspravu pogotovo jer se jedna teme tiče ljepote na društvenim mrežama i medijima", kazala je Andrea Oberan o rađanju ideje za ovakvom raspravom. Ona je dala sociološku perspektivu koja je dio njenog diplomskog rada gdje se bavila istraživanjem na koji način ljepota na društvenim mrežama utječe na mladu populaciju, na žene od 18 do 35 godina i kako se promiče stereotip ljepote i koliko ljepota kao takva utječe na sve ostale sfere života i njeguju li se ostale životne vrijednosti osim fizičkog izgleda.

"Prepoznat je globalni trend ljepote koji svoje uporište ima u raznim poznatim osobama koje imaju utjecaj na milijune ljudi diljem svijeta. Specifične crte lice, određena tjelesna figura, modni stil predstavljaju bitne značajne poželjnog izgleda. Marketing industrija nastoji promovirati trendovski izgled potičući konzumente na Instagramu na kupnju preparata i usluga u svrhu postizanja poželjnog izgleda", zaključila je. 

Silva Capurso je govorila o psihološkom aspektu odnosno o utjecaju ljepote na društvenim mrežama na mladu populaciju. U prezentaciji je pokazala koliko 'filteri' mogu izmijeniti izgled osobe na fotografiji na vlastitom primjeru fotografija s filterom i bez njega. 

"Mladi općenito pretjeruju s društvenim mrežama i na njima provode šest do osam sati dnevno, a nerijetko i dulje od toga. Instagram je najviše u fokusu i tu se radi najviše štete mladim ljudima, prema svim istraživanjima. Oni su previše fokusirani i njihove fotografije se 'provlače' kroz filtere, a neki bolji se sada i plaćaju, oni su dakle spremni to i plaćati. Prikazuju se na društvenim mrežama potpuno drugačijim nego što jesu. Kako će onda oni u realnom svijetu kada to uopće nisu ti ljudi koji se pokazuju? Naravno da to može negativno utjecati na mentalno zdravlje mladih, pogotovo ako znamo da su zbog razvojnog procesa u kojem se nalaze jedna vulnerabilna skupina. Postoji opasnost od anksioznosti, depresije, poremećaja prehrane, i gubitka realne slike o sebi. O tome treba razgovarati svugdje. Treba im govoriti, to što im je omogućeno da filterima ili manjim zahvatima promijene svoj izgled, ne znači da će biti sretniji ili zadovoljniji, uvijek će biti nečim nezadovoljni. O tome trebaju razmisliti kako bi bili zadovoljni onakvi kakvi jesu", istaknula je Capurso.

Doris Jakić, knjižničarka i fotografkinja koja je pokrenula projekt Women by Doris i bavi se boudoir fotografijom i naglašavanjem ljepote i ženstvenosti, a bori se protiv stereotipa ljepote koje se nameću na društvenim mrežama. 

"Kada sam rodila prvo dijete ja sam se potpuno prihvatila i više nema nikakvog srama. Žene koje mi se javljaju su u prosjeku između 35 i 40 godina, primijetila sam kako su žene što su starije opuštenije i više prihvaćaju svoje, možemo ih nazvati, nedostatke. Svi ih imamo, nitko nije savršen niti će ikad biti. Primijetila sam da mlađe žene koje slikavam imaju jako puno problema sa samopouzdanjem, u odnosu na žene od recimo 45 godina. Uhvatila sam se ciljne skupine žena koje su sazrele i nemaju se koga više plašiti osim same sebe i prihvaćaju se takve kakve jesu - savršeno nesavršene. Na fotografijama ne diram strije, celulit... to su sve dijelovi našeg tijela koji pričaju priču i s razlogom su tu", kazala je. 

Toni Čeović prije 17 godina je pokrenuo magazin Kult koji je eksponirao žene u javnom prostoru, na osnovu toga iznio je svoja mišljenja o tome kako su žene percipirane u medijima nekada i danas. 

"Ogromna je razlika kada govorimo o vremenu za Kulta i sada. Tada nije bilo društvenih mreža, a Facebook se tek počeo pojavljivati. Uspoređivati Kult u sadašnjem okviru je nemoguće, tada je bilo vrijeme takve vrste novina. Mi smo bili tabu tema za Dubrovnik, slikavanje u kupaćem kostimu ili donjem rublju je bila tabu tema i kad smo krenuli rekli su nam da ćemo naći djevojke tek za tri ili četiri broja, a mi smo ih nalazili za punih pet godina. Danas to više nije tabu tema, ako netko nema slike u kupaćem na društvenim mrežama to je čudno. Što se tiče predstavljanja ljepote u medijima imam neko pomiješano mišljenje jer mislim da slikavanje izgleda nije nešto loše jer svi mi težimo da izgledamo svi lijepo i biramo za objavu slike gdje smo dobro sipali. Veći je problem što se na društvenim mrežama često predstavlja savršen život kakav nije realan", kazao je i dodao kako mu se čini da ranije nije bilo 'unificirane ljepote'

"Svaka je žena bila posebna. Ako pogledate spotove iz 80-ih i 90-ih godina žene su bile prelijepe i svaka posebna. Sada mi se čini kako na društvenim mrežama svaka žena izgleda isto. U šetnji vidim kako 'svaka druga' ima 'napumpane usne', nekada imam osjećaj da neki prate trendove samo kako bi ih pratili čak ako im se to samima i ne sviđa", istaknuo je.