Iako većina turističkog sektora daje prednost Dubrovčanima, Nepalci i Filipinci sada rješavaju nedostatak radne snage u Dubrovniku
Kalendarsko proljeće i Uskrs u Gradu već tradicionalno označavaju početak predsezone. Radne snage kao i svake godine nedostaje, a rupe se sada, uz Slavonce i susjede iz BIH, krpaju Azijatima. Naši sugovornici slažu se kako je bazen radne snage iz regije presušio, budućnost je tu i ime joj je po nepalski - vidēśī kāmadāraharū, ili po 'naški' - strani radnici.
SKORO DUPLO VIŠE DOZVOLA OVE GODINE
Do 24. ožujka na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske izdano je ukupno 2186 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja. Značajno je to veća brojka od prošle godine, kada ih je izdano 1179. Najveći broj dozvola za boravak i rad je izdan državljanima Bosne i Hercegovine, Nepala, Sjeverne Makedonije, Srbije i Filipina. Nije to samo trend Dubrovnika i gradova uz more, šetnjom kroz metropolu jasno je kako je dobar dio radne snage uvezen iz Azije. Tako primjerice u Zagrebu, u nekim 'high end' ugostiteljskim objektima ne možete naručiti jela ili piće na hrvatski jer konobari su isključivo Azijati, pa svu komunikaciju treba prebaciti na engleski.
FILIPINCI ODLIČNI RADNICI, KAO DOMAĆI!
U restoranu Levanat na šetnici Nika i Meda Pucića i prošle su godine imali stranih radnika. Svi oni vraćaju se i ove sezone i nastavljaju raditi kod obitelji Sutić. Kako nam je kazao Tomislav Sutić, osim devet 'stalnih' zaposlenika, imaju osam radnika iz Bosne i Hercegovine, tri Makedonca i pet Filipinaca.
„Naravno kako bi mi bilo draže zaposliti našeg čovjeka, ali takva je situacija na tržištu, izbora nemamo. Ne mislim kako je to zbog toga što domaći ne žele raditi, to možda jest ponekad situacija s mladim ljudima, a stariji ljudi rade“, govori Sutić.
Kaže kako je sa svojim radnicima zadovoljan. Posebno hvali Filipince, za njih ističe kako im je radni učinak jednak kao kod 'domaćeg' čovjeka, a odlično govore engleski. „Mislim kako se ono što se događalo u Europi prije deset godina, sada događa i nama. Htjeli mi to ili ne, morat ćemo se prilagoditi i prihvatiti. Ako tako ne bude, neće imati taj posao tko raditi“, zaključio je.
Pitali smo i dubrovačke hotele koliko će ove sezone imati stranih radnika, kao i je li oni 'prođu bolje' od Dubrovčana na istim radnim mjestima.
U HOTELU LAPAD 11 STRANIH RADNIKA
Hotel Lapad ove je godine zatražio 11 dozvola za strane radnike, a od toga je otprilike pola onih koji se vraćaju od prošle godine i još toliko novih. Konačan broj stranih radnika u ovoj godini bit će u približno jednakom broju kao i godinu ranije – iznosi podatke Vivian Kuculo, izvršna direktorica hotela.
Strani radnici su najčešće angažirani na poslovima u kuhinji i odjelu domaćinstva, odnosno zaposleni su kao kuhari, sobarice i pomoćni radnici. Što se tiče nacionalnosti, to su osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Indije. Pojašnjava kako ih pronalaze uglavnom sami, bez posredstva agencija za zapošljavanje. „Puno se radnika i vraća, a neki dolaze preko preporuka radnika koji su radili kod nas“, govori.
ISCRPLJEN JE REGIONALNI BAZEN RADNIKA
Prije potrage za stranom radnom snagom pokušali su pronaći radnike na dubrovačkom tržištu rada, međutim, morali su tražiti i šire. Kuculo smo pitali je li jednako teško pronaći stranog radnika, kao što je slučaj na domaćem tržištu. Ona ističe kako je jednostavnije pronaći stranog radnika. „Puno više kandidata ima, ali realno je iscrpljen regionalni bazen radnika i sad se otvara tržište rada Azije“, iznosi.
NISU SVI UVJETI JEDNAKI ZA DOMAĆE I STRANCE
Plaća i većina uvjeta je jednaka, ali ipak nije baš sve isto.
„Strani radnici na isključivo deficitarnim poslovima imaju plaćen smještaj, ali ne samo strani nego i hrvatski radnici koji nisu iz Dubrovnika i sezonci su. S druge strane, domaći radnici imaju druge benefite kao što su veće božićnice, svima je ponuđen stalni posao ili ugovor za stalnog sezonca, čime su im osigurana primanja tri mjeseca od 5000 kuna nakon čega im je garantiran povratak na posao. Domaći su tu u prednosti jer stranac kad se odjavi nakon isteka ugovora, dobiva zadnju plaću i nema nikakve potpore ni s našeg ni sa svog zavoda. On nema nikakva primanja do idućeg zaposlenja, što nije slučaj kod domaćih radnika“, pojašnjava Kuculo i dodaje kako se često stječe dojam da stranci prođu bolje od domaćih jer im se ponudi smještaj.
„Ipak kada se svi ovi elementi uzmu u obzir, to baš i nije tako. Mora se ipak šira slika gledati. Dobila sam jednom i pitanje je li plaćamo smještaj Dubrovčanima podstanarima i odgovor je ne, ali dajemo druge benefite. Kada bismo plaćali smještaj podstanarima, po meni bismo onda odmah trebali uključiti i još jednu veću skupinu radnika koji nisu podstanari, ali su kupili stan na kredit“, apostrofira izvršna direktorica Hotela Lapad.
U HOTELIMA MAESTRAL 34 STRANA RADNIKA
Iz Hotela Maestral ističu kako nisu izuzeti od činjenice kako već godinama hrvatsko tržište radne snage bilježi deficit u sektoru turizma.
„Prethodnih godina smo u većem broju tijekom sezone popunjavali potrebnu radnu snagu iz kontinentalnih područja Hrvatske s naglaskom na Slavoniju, ali nakon pandemije taj bazen je gotovo u cijelosti presušio. Godinu prije pandemije već smo bili u situaciji da tražimo jedan manji broj radne snage u susjednoj Bosni i Hercegovini“, govori poslovna tajnica Uprave Maestrala, Mirjana Salapić i dodaje kako se zadnjih godina tijekom planiranja vrlo rano fokusiraju i organiziraju po pitanju radne snage kako bi izbjegli potencijalne probleme tijekom sezone svjesni činjenice da ta problematika predstavlja svim hotelskim kućama veliki izazov.
„Hoteli Maestral sezonski zapošljavaju cca 40 radnika s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Učešće radne snage u odnosu na ukupan broj zaposlenih za sezonu 2023. godine iznosit će cca 15 posto“, navodi i dodaje kako su ove godine zatražili 34 radne dozvole.
NAJČEŠĆE RADE U KUHINJI, RESTORANU I ODJELU DOMAĆINSTVA
„Od ukupno navedenog broja radnih dozvola, 22 se odnose na radnike iz BIH, 11 na radnike iz Sjeverne Makedonije te jedna radna dozvola iz Crne Gore. Pritom je bitno naglasiti kako je većina zatraženih radnih dozvola radnika koji su i prošlih godina radili u Hotelima Maestral te koji su se svojim angažmanom dokazali u obavljanju svojih radnih zadataka“, ističu iz Maestrala. Radnici s radnim dozvolama najčešće su im angažirani na radnim mjestima u odjelima domaćinstva, kuhinje i restorana, a tijekom trajanja njihovih ugovora o radu ostvaruju ista prava kao i stalno zaposleni radnici Hotela Maestral.
Salapić govori i kako je Maestralima fokus na angažmanu đaka njihovih stalnih zaposlenika, a imaju i nekolicinu umirovljenika koji rade na pola radnog vremena, a koji su bivši dugogodišnji zaposlenici Hotela. „Tako ćemo i ove sezone angažirati otprilike 50 osoba. Ovdje govorimo o većem broju studenata koji nam se vraćaju svake godine te koji kroz rad tijekom sezone kontinuirano napreduju i nadograđuju svoja radna iskustva, a umirovljenici doprinose kako u radu tako i u prenošenju svojih iskustava dugogodišnjeg rada u turizmu“, zaključili su iz Maestrala.
DUBROVČANI IMAJU PREDNOST
Glasnogovornica Jadranskih luksuznih hotela, Zrinka Marinović, ističe kako se u najvećoj mjeri oslanjaju na svoje stalno zaposlene djelatnike.
„Prilikom sezonskog zapošljavanja uvijek prvo nastojimo zaposliti radnike koji u Dubrovniku ili široj okolici imaju svoje prebivalište budući da su takvi djelatnici čvršće vezani za rad na području Dubrovnika jer žive u zajednici i nisu odvojeni od obitelji, za razliku na djelatnika koji dolaze iz drugih krajeva“, pojašnjava i dodaje kako je prednost i to što sezonski djelatnici s dubrovačkog područja rade dulje od sezonskih djelatnika iz drugih krajeva Hrvatske.
Marinović iznosi i kako je očiti trend povećanja udjela stranih radnika za obavljanje sezonskih poslova. Najčešće rade na mjestima pomoćnih radnika u kuhinji, čistačica, sobarica, kuhara i slastičara, a u nešto manjem broju ih zapošljavaju i na poziciji konobara i pomoćnih radnika u domaćinstvu.
268 STRANIH RADNIKA
U ALH najveći broj stranih radnika dolazi iz Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, a od prošle godine zapošljavaju i manji broj radnika s Tajlanda i Nepala, te će od ove sezone imati i desetak radnika iz Filipina. Prošle godine imali su zaposlenih 268 stranih radnika, a za ovu sezonu očekuju približno isti broj. Svim sezoncima koji nemaju prebivalište u Dubrovniku i okolnim mjestima osiguravaju smještaj, djelomično u vlastitom smještaju namijenjenom stanovanju sezonskih radnika, kao i u iznajmljenim stanovima i kućama. Plaća je definirana Kolektivnim ugovorom, pa nema razlika između stalnih i sezonskih radnika.
„Dio stranih radnika su povratnici iz prethodnih sezona pa se s njima uvjeti rada za sljedeću sezonu dogovaraju individualno u Odjelu ljudskih potencijala. Dio radnika pronalazimo putem oglašavanja, specijaliziranih sajmova rada i organiziranjem susreta s potencijalnim zaposlenicima. Za dio sezonskih radnika koristimo agencije za posredovanje, a za manji broj sezonaca koristimo agencije koje svoje radnike ustupaju“, navodi glasnogovornica Jadranskih luksuznih hotela.
U VALAMARU 90 POSTO DOMAĆIH RADNIKA
Iako nisu precizirali točne brojke stranih radnika u Dubrovniku, iz Valamara navode kako je udio domaćeg stanovništva među zaposlenima gotovo 90 posto. Ostalih 10 posto čine zaposlenici iz regije i nešto manje iz ostalih zemalja. „Bilježimo odličan interes za rad u destinaciji Dubrovnik, kao i visoki postotak sezonaca koji nam se vraćaju na rad i ove godine, što najbolje govori o zadovoljstvu zaposlenika radom u Valamaru“, navode i dodaju kako se ističu kao 'top poslodavac u turizmu' jer pružaju kvalitetan smještaj i prehranu za sezonce kroz 'Kuću Valamar', a jedna takva je otvorena i u Dubrovniku. Iz Valamara kažu kako im je cilj zadržati domaću radnu snagu u Hrvatskoj zbog čega će u ovoj godini uložiti dodatnih 20 milijuna eura u primanja radnika i povećanja plaća.
„Plaće isplaćene u vrhu sezone, odnosno u lipnju, srpnju i kolovozu za stručna zanimanja - uključujući kuhare, konobare i recepcionere u Valamar hotelima, kampovima i ljetovalištima iznosit će između 1.200 i 1.800 eura neto, a za sobarice, pomoćne kuhare, pomoćne konobare, kuhinjske radnike, servire i niz drugih iznosit će između 1.000 i 1.200 eura neto. Dodatno, od 1. svibnja rastu koeficijenti za 129 radnih mjesta u Valamaru odnosno za čak 2.800 djelatnika“, navode iz Valamar Riviere.
*Objavljeno u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika
