Voditeljica škole bila je Jelena Beželj, pročelnica Speleološkog odsjeka HPD „Sniježnica“, a na ispitu iz praktičnih znanja, u jamama Kolumbo i Plješina sudjelovao je i pročelnik Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza Jurica Jagetić.

Škola je trajala šest tjedana tijekom kojih je obrađeno teorijsko znanje o speleologiji i svemu što se odnosi na nju, a na terenima su usvajana praktična znanja koja omogućavaju sigurno kretanje u špiljama i jamama.

Prvo upoznavanje s podzemljem polaznici škole imali su prilikom posjete špilji Banova ljut pored naselja Ljubač. U ovoj 300-tinjak metara dugoj špilji učili su o kretanju i komunikaciji u speleološkim objektima, korištenju topografskih nacrta te speleomorfologiji. 

Nakon špilje nastavljena su predavanja, a vikendi su bili predviđeni za terene. Najprije u Sustjepanu gdje su se polaznici škole upoznali s opremom za penjanje i spuštanje u speleološkim objektima odnosno njenim korištenjem. Za prva iskustva penjanja i spuštanja iskorišten je tunel nekadašnje željeznice te 20-metarska stijena iznad ljetnikovca Caboga. Zahtjevniji prelasci sidrišta te prelasci preko priječnica (gelendera), devijatora (kada se konop za napredovanje odmiče radi izbjegavanja stijena i usmjerava prema vertikali) i konopa s čvorovima, školarce je dočekalo sljedeći vikend na penjalištu na Brgatu. 

Iza dva vikenda učenja tehnika kretanja došlo je vrijeme da se znanja provjere tamo za gdje su i namijenjena - u jamama. Uslijedilo je kampiranje u Cadmos Village u Konavlima te spuštanje u prve jame. Najprije 115 metara duga i 44 metra duboka Gizmotova jama u Popovićima, a dan kasnije i jama Bezdan u Vignjima, 1123 metra duga i 142 metra duboka. Jama Bezdan se još uvijek istražuje.

Nakon završenih predavanja uslijedio je ispit. Najprije kampiranje i praktični dio na Sniježnici. Odabrane jame teško da mogu biti atraktivnije za nešto poput ispita. Osim što su iznimne za fotografije jame Kolumbo i Plješina (191 metar duboka i još uvijek se istražuje) odličan su test za polaznike škole. Niz vertikala od po nekoliko desetaka metara, najveća od čak 70 metara, nezaboravno su iskustvo i doživljaj. Jasno, i odlična prilika za mirno pokazati stečena znanja kretanja u podzemlju. A kretanje je zamišljeno na način da su školarce pratili drugi članovi Speleološkog odsjeka te pročelnik Komisije za speleologiju HPS-a. Svaki školarac tako je imao jednog mentora-instruktora. 

Tri dana nakon jama na Sniježnici uslijedio je pismeni ispit te provjera znanja orijentacije i izrade čvorova. Svi školarci su ispunili svoje zadaće i prošli ispit. Jedino je preostala dodjela diploma. 

Speleolozi Hrvatske tako su, završetkom ove 8. speleološke škole, dobili svojih novih osam kolega.