Srednjovjekovni bosanski grad Dubrovnik nalazi se nedaleko Sarajeva, zapravo bliže Ilijašu, a osnovan je u 12. stoljeću nakon dogovora Kulina bana i dubrovačkih trgovaca o eksploataciji rudnog bogatstva u centralnom dijelu države kojoj je bio na čelu, a čiju povelju o slobodnoj trgovini naš Dubrovnik čuva u svom Povijesnom arhivu u Sponzi. Tematska izložba praćena prezentacijom o istoimenom starobosanskom gradu koji je zaštićeni lokalitet BiH, održane su u Lazaretima u organizaciji Društva prijatelja dubrovačke starine. Prije desetak godina je grupa entuzijasta započela istraživanja i promociju ostataka bosanskog grada, ubrzo su im se pridružili i brojni stručnjaci i tako je utemeljena Fondacija “Starobosanski grad Dubrovnik”. Prezentacija u Lazaretima bila je prigodom da se našim sugrađanima predstave članovi rukovodstva te Fondacije: dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr.sc. Adnan Busuladžić, članica UO fondacije arh Sanela Budalica Meco, kipar i predavač na sarajevskoj Akademiji likovnih umjetnosti dr. Adis Elias Fejzić, član Stručnog  vijeća Fondacije prof. Zlatan Filipović i predsjednik Udruge turističkih agencija u BiH  Zoran Bibanović.

Moderatorica je bila Frančeska Tevšić, a nazočni su imali prigodu čuti brojne zanimljivosti o povijesno poznatim i utvrđenim detaljima. Ipak, dileme i dalje postoje: za dio povijesnih izvora tamo je bio samo mali vlastelinski dvor, ali ima i zapisa kako je riječ o većem urbanom kompleksu koji je bio administrativno središte istoimene srednjovjekovne župe.

Sudionici prezentacije vidjeli su i film “Starobosanski grad Dubrovnik“, a tijekom programa su predstavljene knjige članova Fondacije: knjige Nataše Bartule Hebert “Dubrovnik – grad nabožićki” i “Majka kraljica Katarina Kosača-Kotromanić” te knjiga Zorana Bibanovića “Bosna i Hercegovina – kulturna kapija Evrope”. Posebni odjek nazočnih izazvalo je upravo izlaganje Bibanovića koji je rekao i ovo:

-Ovaj Dubrovnik je od Pila do Ploča dug oko 300 metara, a onaj u Bosni oko 600 metara i nije atrakcija jer je nedostupan. BiH-arheolog Đuro Bassler je 1960. ustvrdio kako narod Daorsi imaju poveznicu s Dubrovnikom objasnivši to podacima kako su temelji tvrđave Bokar i dio bastiona prema moru helenističke tvorevine. No, kako su Dorsi bili jedino ilirsko pleme pod helenskim utjecajem, to govori kako su i Daorsi gradili Dubrovnik!- ustvrdio je čelnik udruge BiH-turističkih agencija Bibanović, naglasivši da je i Krleža rekao da je stećak jedini autohtoni spomenik Europe, a ispod njih su u Bosni pokapani pripadnici svih vjera.

Napisao i snimio: Ahmet KALAJDŽIĆ